Novo istraživanje o utjecaju roditelja u odabiru STEM karijera
Nalazi objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, ukazuju na 12 postotno poboljšanje u matematici i prirodoslovlju u tzv. ACT testu (engleski, čitanje, matematika i prirodoslovlje) kod učenika čiji su roditelji bili upoznati kako im učinkovito prenijeti važnosti prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). Ti će učenici, također, vjerojatno više biti zainteresirani slijediti STEM karijere, uključujući i to da će odabrati predavanja iz STEM-a na fakultetu i steći pozitivan dojam o tim područjima.
Izvor:
https://www.sciencedaily.com/releases/2017/01/170118083101.htm
Istraživanje Christophera S. Rozeka, postdoktoranda sa Sveučilišta u Chicagu i njegovih kolega sa Sveučilišta Northwestern, Sveučilišta Wisconsin-Madison i Sveučilišta Virginija, donosi nove uvide ukorak s nastojanjima nositelja politike u SAD-u da povećaju broj studenata koji odabiru STEM područja. Snažan dotok diplomiranih STEM studenata smatra se ključnim za gospodarski rast i globalnu konkurentnost, a posebice u svezi nedavnih rezultata međunarodnih testiranja u kojima su Sjedinjene Američke Države zauzele 35 mjesto u matematičkom postignuću i 27 u prirodoslovlju.
„Roditelji su potencijalno neiskorišten izvor koji može pripomoći u unaprjeđivanju STEM motivacije i pripreme studenata“, kaže Rozek, vodeći autor istraživanja. „Možemo ići naprijed poticanjem roditelja da razgovaraju o važnosti matematike i prirodoslovlja.“
Rozek i njegovi kolege usredotočili su se naširoko na tzv. teoriju očekivanja i vrijednosti, točnije na koncept da odabir pojedinca ovisi o važnosti ili korisnosti trenutačnih ili budućih ciljeva.
Istraživači su osmislili materijale koji pomažu roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom o značaju STEM područja, objašnjavajući im ulogu matematike i prirodoslovlja u načinu rada mobitela, odnosno kako su ti predmeti čimbenici u specifičnim karijerama. Roditelji koji su sudjelovali u desetljićima dugim istraživanjim u Wisconsinu razdijeljeni su u dvije skupine. Prvoj su dodijeljeni materijali dok je druga bila u funkciji kontrolne skupine. Istraživači su nakon toga tijekom nekoliko godina pratili raznovrsne rezultate kako bi procijenili učinak.
Istraživanje je na tragu inicijalnih nalaza iz studije objavljene 2012., autori koje su bili Rozek i suautori, u kojoj je pokazano da su učenici završnih razreda srednje škole, čiji su roditelji imali pristup tim materijalima o važnosti matematike i prirodoslovlja, uzimali u prosjeku približno jedno dodatno polugodište predmetnog tečaja STEM-a u školi.
Djeca roditelja koji su bili upoznati s informacijama o važnosti STEM-a, otkriveno je u posljednjem istraživanju, napredovala su u matematici i prirodoslovlju na ACT testu i u većem su se broju prijavljivali za predmete tečajeve STEM-a u školi. Povećani srednjoškolski STEM predmetni tečaj i bolje ocjene iz matematike i prirodoslovlja na ACT testiranju utjecali su i na broj fakultetskih STEM nastavnih jedinica u koje su se upisivali studenti, na karijere koje su stvarali kao i na njihovo cjelokupno sagledavanje vrijednosti STEM područja.
Posljednji nalazi dovode u pitanje naširoko prihvaćene pretpostavke, uključujući i onu da roditelji već učinkovito razgovaraju sa svojom djecom o važnosti matematike i prirodoslovlja, te da su do srednje škole stajališta učenika glede toga već formirana.
„Do tinejdžerske dobi učenika puno roditelja smatra da ne mogu učiniti mnogo kako bi promijenili razmišljanje svoje djece ili im pomogli da budu motivirani. Ovo istraživanje pokazuje da roditelji ipak mogu imati značajan utjecaj“, veli Rozek.
