Najdragocjenije u vlastitome književnom djelu su mi ona poglavlja koja meni samom za vrijeme pisanja izmame suze na oči, životnu vedrinu, smijeh ili protest i poticaj na borbu, jer to me hrabri da izdržim do kraja svojih mogućnosti...
Mato Lovrak
Matu Lovraka i njegova djela smatraju se klasikom hrvatske dječje književnosti, a vrijeme njegova djelovanja do 1950-ih naziva se i Lovrakovo doba, u kojemu je roman postao glavna vrsta hrvatske dječje književnosti i bio je popularan među čitateljima. Nezaobilazni autor i nezaobilazna djela školske lektire!
Mato Lovrak rođen je 8. ožujka 1899. u Velikom Grđevcu, selu kod Bjelovara, u šesteročlanoj obitelji krojača Mate i domaćice Ane.
Rođen u jednom stoljeću (19. st.), a živio i stvarao u drugom (20. st.). Četverogodišnju pučku školu završio je u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru upisao se u Učiteljsku školu u Zagrebu koju je završio 1919. godine. Zanimljivo je, a pomalo i apsurdno da je u gimnaziji jednu godinu ponavljao zbog negativne ocjene iz hrvatskoga jezika.
Nakon završetka škole punih 35 godina službovao je kao učitelj u različitim selima sjeverne Hrvatske, a poslije u Zagrebu, gdje je kao učitelj i umirovljen 1954. godine.
Poziv učitelja mi je puno pomogao, naročito kao piscu za djecu. Pod školskim krovom ima toliko zanimljivosti za pozitivan prikaz perom pisca umjetnika da je njima preobilno opskrbljen, upravo zatrpan. Ako pisac čitav svoj život provede u školi, u razredu na poslu koji cijeni i voli, te ako je u isto vrijeme van škole suprug, otac i djed, onda mu na svemu nabrojenom mogu pozavidjeti ljudi od pera, koji toga nemaju…
(Mato Lovrak, o svojem radu u školi)
Mato Lovrak počeo je pisati u razdoblju između dvaju svjetskih ratova - vremenu bez kina, računala i igrica. Svoju prvu priču Strašan san objavljuje u Smilju 1924. godine, a prvu zbirku pripovijedaka Slatki potok 1930. godine.
Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana: Djeca Velikog Sela, roman kojem je poslije dao naslov Vlak u snijegu, i Družba Pere Kvržice. U njima se djeca udružuju da bi učinila neko dobro. Fabule su utemeljene na životnoj zbilji i ukorijenjene u realnost dječjega svijeta, s naglašenim socijalnim, humanističkim i optimističnim odrednicama. Oba su romana kratka, sažeta izraza, ispripovijedana jednostavno, ali uspješno dočaravaju psihologiju djetinjstva. Također, u njima je, kao prvi u hrvatskoj dječjoj književnosti, uveo seosku djecu kao glavne protagoniste.
Iako su Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice Lovrakova najbolja i najpriznatija djela, onaj tko želi bolje upoznati pisca treba posegnuti i za drugim njegovim djelima.
Lovrak je za djecu pisao poučne i odgojne priče, pripovijetke, igrokaze i oko dvadeset romana, a objavljena su mu i tri biografska romana za odrasle te autobiografski ciklus.
Prvi dio toga autobiografskog ciklusa bila je knjiga Slamnati krovovi u kojoj je opisao svoje djetinjstvo, zatim roman Gimnazijalac u kojem je opisao svoje školovanje, a u trećem dijelu nazvanom Preparandist opisao je školovanje u učiteljskoj školi. U četvrtom dijelu Uzvišeno znanje, koji je objavljen posthumno, doznajemo kako je bilo biti mladi učitelj u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata, a to je, pak, intimna i dirljiva ispovijed čovjeka koji je svoj život posvetio drugima, stvarajući od njih dobre ljude.
Romani Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice više od pedeset godina dio su obvezne školske lektire, a prema njima su snimljeni uspješni filmovi.
Njemu u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodjeljuje Nagrada Mato Lovrak. Ondje je izgrađen i Kulturni centar Mato Lovrak. U Osnovnoj školi Mate Lovraka u Velikom Grđevcu također se čuva uspomena na književnika, a u zagrebačkom Hrvatskom školskom muzeju nalazi se ostavština i radna soba omiljenoga dječjeg pisca.
Poticao ih je na međusobno pomaganje, poštivanje i činjenje dobrih djela bez obzira na različitosti. Vrijednosti koje je i sam cijenio u životu odrazile su se u njegovim mnogobrojnim književnim djelima koja su proizašla iz prve ljubavi - učiteljskog zvanja. Uživao je u lijepoj umjetnosti, od lijepe književnosti do opera i koncerata velikih majstora, kaže za svog djeda njegova unuka Jagoda Hodak.
Mato Lovrak umro je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu zasluživši svoje mjesto u čuvenome društvu najvećih književnika koji su svojim djelima zadužili buduće generacije.
Mato Lovrak i danas je jedan od omiljenih dječjih autora, a njegovi romani rado se čitaju i današnji se učenici i dalje poistovjećuju s likovima iz romana bez obzira na različite životne navike i vrijeme u kojem žive. U 3. razredu cijeli smo tjedan provodili aktivnosti vezane uz Vlak u snijegu, a i sada u 4. razredu gotovo deset dana živjeli smo u družbi i disali za nju.
- 1. aktivnost: Ime naše družbe
Ovo su početna slova svih imena učenika i učiteljice u našem razredu: D, M, L, E, N, K, B. Tim slovima dodajemo još slova: A, I, O, U
Zadatak je učenika od predloženih slova smisliti ime našoj družbi. Slovima A, E, I, O, U smiju se koristiti i više puta, a ostalima slovima samo jedanput.
U demokratskim izborima u razredu odlučeno je da se naša družba zove: Družba Dinamo
- 2. aktivnost: LEKTIRA – zadatci za čitanje i pisanje bilješki
Moji učenici čitaju dječji roman cijeli mjesec. Na početku mjeseca dobiju zadatke koje moraju rješavati tijekom čitanja, a odgovori se donose u školu na dan interpretacije lektire (zadatci u privitku).
- 3. aktivnost: Sat razredne zajednice – Osjećaj sreće u nama i oko nas
Na satu razrednika razgovaramo o djeci iz Perine družbe, pokušavamo prepoznati i nabrojiti osjećaje koji su se u njima javljali tijekom tajnoga uređenja mlina i situacija u školi, kod kuće pa do samoga otvorenja mlina. Učenicima objašnjavam da ćemo se danas družiti s osjećajem sreće jer je to dobar osjećaj: na kraju knjige o kojoj govorimo svi su bili sretni, a i mi smo uvijek u potrazi za tim osjećajem. Učenici u samostalnom radu rješavaju listić koji poslije u zajedničkom radu analiziramo i donosimo zaključke.
- 4. aktivnost: integrirani zadatci iz HJ i PID
Razgovaramo o mjestima radnje u romanu (cvjetnjak,voćnjak, šuma, jezero), opisujemo ih upotrebljavajući što više opisnih pridjeva, zamišljamo što bi raslo ili se nalazilo na pojedinome mjestu, nabrajamo poželjna i nepoželjna ponašanja posjetitelja i navodimo načine zaštite i očuvanja okoliša. Učenici također rješavaju nastavni listić (zadatci u privitku).
- 5. aktivnost: LK: Ploha – harmonija; ukrasimo mlin; akvarel; grupni rad
Zadatak je učenika prikazati sva mjesta radnje iz romana, ali moraju paziti da se pojedinačni radovi na kraju moraju spojiti u jedan: ukrasimo mlin.
- 6. aktivnost: HJ – rasprava
Život djece u Perino vrijeme bolji je i ljepši od života djece danas – učenici sudjeluju u organiziranoj raspravi prema djelu Mate Lovraka: Družba Pere Kvržice i poštuju pravila komunikacije u raspravi: slušaju sugovornike, govore kad imaju riječ, zauzimaju stajalište (slažu li se s tom tvrdnjom ili ne), argumentiraju svoje stajalište (obrazlažu zašto), poštuju uljudbena pravila i tuđe mišljenje (pravila dogovorena ranije).
(analitička tablica u privitku)
- 7. aktivnost: HJ – opis likova
Učenici izabiru bilo koji lik iz dječjeg romana i opisuju ga prema planu opisa.
HJ - Napiši datum i godinu svog rođenja. Zbroji sve brojeve. Na toj stranici pronađi i ispiši u tablicu 10 imenica, glagola i pridjeva.
- 8. aktivnost: matematika s Matom Lovrakom
Učenici rješavaju zadatke riječima povezane s dječjim romanom.
- 9. aktivnost: proučavanje zanimljivosti iz životopisa
Na satu obrade lektire učenici su u skupini proučavali koje su zanimljivosti iz životopisa Mate Lovraka izdvojili. Analizom su došli do podatka koji su svi ili većina učenika unutar skupine odabrali kao najzanimljiviji i taj su podatak ispisivali na papir, a zatim stavljali na ploču.
Također su dobili pitanja na koja su trebali odgovoriti potpunom rečenicom, a svaki su odgovor pisali na poseban list papira. Dobili su 7 rečenica koje su potom trebali poredati pravilnim redoslijedom i zalijepiti na plakat te su tako izradili kratak sadržaj romana.
