Glagoljica, kao najstarije slavensko pismo, zauzima središnje mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. Osim svoje nepobitne lingvističke vrijednosti, glagoljica posjeduje i specifičnu matematičku dimenziju. Ovaj članak istražuje kako se kroz glagoljski sustav zapisivanja brojeva može provesti uspješna interdisciplinarna nastava u osnovnoškolskom obrazovanju, potičući razvoj logičkog mišljenja i nacionalne svijesti.

Lektiru na oko osmislile su dvije kreativke iz Velike Gorice - novinarka, glumica i performerica Ana Katulić i omiljena profesorica engleskog i talijanskog, ali i glumica s diplomom Kubusa, Anita Pukanić. Što ih povezuje i inspirira te kako djeci nižih razreda približiti lektiru, a usto se dobro i zabaviti u druženju, smijehu i učenju otkrijte u tekstu.

21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika. Odluku o njegovu obilježavanju usvojila je Glavna skupština UNESCO-a 1999. godine na prijedlog države Bangladeš. Tema je ovogodišnjega obilježavanja: Domorodački jezici važni su za razvoj, izgradnju mira i pomirenje. Promocija jezične raznolikosti, ali i višejezičnoga obrazovanja ključni su motivi ove svečane proslave.

U povodu Dana hrvatskog kazališta, 24. studenog, razgovarali smo s Reneom Medvešekom, glumcem, redateljem i profesorom o njegovom radu na dječjim predstavama, ljubavi prema kazalištu, ali i stranim jezicima, posebice njemačkomu. Kako je otkrio dječji roman Die rote Zora und ihre Bande njemačkog autora Kurta Helda, radnja kojeg je smještena u Senju, pronađite u intervjuu.

Samo poimanje pismenosti kontinuirano se mijenjalo i razvijalo u skladu s  promjenama u društvu, tehnologiji, znanosti i politici. Pismenost je promotrena kao kompleksna društvena i kulturna pojava koja ima raznovrsne utjecaje na individualnoj i kolektivnoj razini. Utječući na kulturni, društveni i ljudski kapital, pismenost doprinosi osobnom ostvarenju, uključenosti u društvu te stjecanju dostojnoga posla.