Opća skupština UN-a 11. prosinca 2003. godine proglasila je Međunarodni dan planina. Imajući na umu izuzetno važnu ulogu planina u održavanju ekosustava i njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina.
Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutarnje (seizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija – odnošenje zemlje uzrokovano kretanjem voda, denudacija – ogoljivanje stijena zbog razlika temperatura i atmosferilija ili širenja korijena biljaka, korazija (ne korozija!) – mehaničko oblikovanje stijena i dr.).
Na planinama su izvori, potoci, rijeke, ledenjačka jezera, stijene i vrhovi, pećine, šume, pašnjaci, sela... U Hrvatskoj od velikih zvijeri na planinama žive vuk, ris i medvjed, a na njima rastu i brojni biljni endemi, posebice na Biokovu i Velebitu. Najviši vrh Republike Hrvatske jest Sinjal na Dinari koji doseže 1831 metara nadmorske visine. Hrvatske planine ne prelaze visinu od 2000 metara. Stoga Hrvatska nema iznimno visokih vrhova i većina vrhova planinarski relativno je dostupna, što hrvatske planine čini prikladan za planinarenje.
Planinarska oprema i njezin izbor ovise o vrsti planinarskoga izleta, odnosno trajanju, očekivanim okolnostima i o osobnim potrebama svakoga planinara. Osnovnu osobnu opremu za planinare čine planinarske cipele (gojzerice), štapovi za hodanje (ovisno o terenu), mobitel, naočale za sunce, novčanik s osobnom i planinarskom iskaznicom (ako je posjedujete), dovoljno rezervne odjeće u naprtnjači (kratke/duge hlače, čarape, donje rublje, brzosušeća majica, majica/košulja, flis-majica ili jakna, vjetrovka ili jakna za kišu i vjetar).
Boravak na planinama i gorama ima ljekovito, ali i čarobno djelovanje. Planine i gore predstavljaju slobodu, širinu pogleda, ali i povratak sebi, miru i harmoniji.
U nastavku slijede opisi poznatih planina i gora na kojima sam provodila najviše svoga slobodnog vremena.
Medvednica ili Zagrebačka gora nalazi se sjeverno od Zagreba, a visinom se ubraja u sredogorja. Najviši je vrh Sljeme (1033 m) duž kojega je podignuto nekoliko planinarskih domova i ugostiteljskih objekata. Duga je 42 km, a proteže se u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Veći je dio Medvednice od 1981. godine zaštićen kao park prirode. Cijela Medvednica bogata je vegetacijom, a šume pokrivaju cijeli planinski pojas iznad 350 m, uglavnom zajednice hrasta kitnjaka s grabom i pitomim kestenom do 600 m.
Bjelašnica je smještena u središnjemu dijelu Bosne i Hercegovine, jugozapadno od grada Sarajeva i pripada dinarskomu planinskom sustavu. Obiluje prirodnim ljepotama i bogatstvima koje treba vidjeti i doživjeti neovisno o sezoni. To je krška planina oblikovana i radom ledenjaka. U prosjeku je prekrivena snijegom nekoliko mjeseci i otuda dolazi njezino ime. Najviši je istoimeni vrh Bjelašnica (2017 m). Bjelašnica je popularno sarajevsko izletište, atraktivno i zbog planinarenja, brdskoga biciklizma i aktivnosti na vodi (rafting i kanjoning na obližnjim rijekama), u zraku (paraglajding) te na snijegu. Za potrebe 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu na Bjelašnici su izgrađeni brojni sportski i turistički objekti kojima se posjetitelji i danas djelomice koriste.
Rtanj je planina smještena u istočnoj Srbiji, oko 200 km jugoistočno od Beograda, između gradova Boljevac na sjeveru i Sokobanja na jugu. Pripada srpskim Karpatima. Njegov je najviši vrh Šiljak (1565 m), prirodni fenomen krškoga terena. Planinski vrh Rtnja u obliku piramide već je godinama zagonetka velikomu broju turista iz zemlje i inozemstva.
Unutar planinskoga područja nalazi se i specijalni rezervat Rtanj, zaštićeno područje nacionalnoga, ali i međunarodnoga značaja prve kategorije. Biljka Satureja montana, od koje se pravi poznati rtanjski čaj, samo ondje živi i zakonom je zaštićena.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
