Nove paradigme poučavanja u nastavi stranog jezika: Rad na tekstu u stranom jeziku – metodika, primjeri, mogućnosti
U ovom trenutku učenja na daljinu, pa tako i stranog jezika, dobro je imati na umu da se naš rad temelji uvijek na uvježbavanju komunikacije, a ona se sastoji od kraće ili dulje poruke, dakle teksta. Tekst je za onog koji uči strani jezik materijal koji treba razumjeti, kako bi na njega mogao adekvatno reagirati. Otkrivamo metodiku, primjere, mogućnosti rada s tekstom koje možete odmah primijeniti u nastavi.
Naravno, na samom početku učenja, pogotovo ako se ono odvija u ranoj školskoj ili predškolskoj dobi ta poruka može biti samo jedna riječ. Riječ brzo prerasta u rečenicu, a već dvije međusobno povezane rečenice mogu tvoriti manji tekst, bez obzira radi li se o dijalogu, monologu, prepričavanju, opisu…
Kraći tekst je ekvivalent poruci. Dulji tekst je materija iz kojeg moramo izvući poruku, ili nekoliko njih. Kako bismo u tome uspjeli, mi prije svega moramo tekst razumjeti. Za onog pak koji strani jezik podučava (nastavnik) tekst predstavlja izazov jer nudi puno mogućnosti i načina na koji mu se može pristupiti kako bi učenik uspio u njemu prepoznati poruku.
Metodologija nastave stranog jezika je davno odmakla od tradicionalnog načina podučavanje koje je nalagalo da učenik mora znati tekst prevesti od riječi do riječi na materinji jezik. Tek tada bi se smatralo da je razumio tekst. Suvremena metodologija radije koristi naziv ovladati tekstom. Imperativi podučavanja nas usmjeravaju kako bi učenici na nastavi trebali biti što samostalniji u svom radu, a da bi to mogli postati treba ih najprije upoznati sa postojećim metodama rada na tekstu kako bi ih u budućnosti mogli što adekvatnije samostalno koristiti.
U svojoj dugogodišnjoj praksi isprobala sam gotovo sve metode rada kojima se može ovladati tekstom, te sam otprilike imala određenu sliku koje su metode učenicima najdraže, koje su im najlakše, koje manje ili više zabavne, a koje najkorisnije.
Svejedno, odlučila sam se na jedan mali istraživački rad koji je imao dva cilja:
1. osvijestiti učenicima koji sve načini ovladavanja nepoznatim tekstom postoje kako bi ih mogli koristiti tijekom cjeloživotnog učenja
2. provesti evaluaciju nakon rada na nepoznatom tekstu u kojoj se učenici izjašnjavaju koje su im metode rada najviše pomogle ovladati tekstom (meni su rezultati evaluacijskog listića više-manje potvrdili ono što sam već znala u teoriji, a njima ponovno osvijestili koja metoda im odgovara najviše.
*listić za evaluaciju nalazi se u prilogu.
Ovo istraživanje provela sam s učenicima 7. razreda (četvrta godina učenja jezika), a izabrala sam njima tekst nepoznate tematike u kojem se koristi glagolsko vrijeme (Präteritum) koje su tek upoznali. Dakle, izazov je bio velik, ali sam se zato vodila mišlju da im treba pružiti niz različitih mogućnosti rada na tekstu kako bismo došli do konačnog cilja.
Metodologija rada odvijala se sljedećim etapama:
1. jedno slušanje teksta (bez ikakvog vizualnog predloška)
2. dva slušanja teksta za vrijeme kojeg učenici paralelno rade na zadacima mnogostrukog izbora (određeni sadržaji teksta ponuđeni su im ponuđeni s tri moguća odgovora (a, b, c), samo je jedan odgovor točan, a to utvrđuju metodom slušanja)
3. analiza zadatka iz druge etape
4. učenici dobivaju tekst te imaju određeno vrijeme da ga pročitaju u sebi i u rječniku potraže značenje njima nepoznatih riječi
5. rješavanje zadatka točno/netočno uz pomoć teksta
(za određene rečenice učenicu utvrđuju nalazi li se identična informacija u tekstu)
6. analiza zadatke iz pete etape
7. samostalni rad: učenici dobivaju zadatak netočne rečenice/informacije iz pete etape uz pomoć teksta preoblikovati u točne
8. analiza zadatka iz sedme etape
9. učenici dobivaju (napisano na ploči) nekoliko pitanja vezanih uz tekst na koja također pisano odgovaraju cjelovitim rečenicama
10. analiza zadatka devete etape
11. usmena konverzacija vezana uz tekst, učenici usmeno reagiraju (po mogućnosti cjelovitim rečenicama) na također usmeno postavljena pitanja vezana uz tekst.
Jedanaesta etapa je ujedno i provjera uspješnosti provedenog zadatka: tek kada su učenici u stanju samostalno verbalno reagirati na postavljena pitanja, te u svojim odgovorima koristiti novousvojeni vokabular vezan uz tekst možemo zaključiti da je rad na tekstu bio uspješan, odnosno da su učenici tekstom ovladali: prepoznaju poruku/e koje tekst odašilje, te su ih spremni sami verbalizirati, odnosno uspješno i s razumijevanjem proslijediti dalje.
Za ovakav način rada tekst ne mora nužno biti iz udžbenika, no kod samostalnog biranja tekstova s raznih portala, novina ili knjiga (literalno djelo može biti odličan predložak za nastavu) treba voditi računa o složenosti jezičnih i leksičkih struktura te njihovoj primjerenosti dobi i godini učenja. Također je moguće pojedini tekst u određenoj mjeri i jezično pojednostaviti, a u zadacima namijenjenim uvježbavanju i usvajanju vokabulara odvojiti bitno od nebitnog.
I na kraju ću samo spomenuti da su tijekom evaluacije učenici potvrdili moju pretpostavku kako čitanjem razumiju tekst puno bolje nego slušanjem, dok im je slušanje uz istovremeno praćenje vizualnog predloška najefikasnija metoda razumijevanja poruke.
Uglavnom podjednako vole zadatke točno/netočno kao i one mnogostrukog izbora, a na pitanja vezana uz tekst radije odgovaraju usmeno nego pisano.
Konačan ishod mog rada je bio uputa njima kako tekst u stranom jeziku ne mora biti nužno „od riječi do riječi” preveden na materinski kako bi se smatrao razumljiv.
Umjesto toga, poželjno je poticati i usmjeravati učenike na selektiranje bitnog od nebitnog u tekstu, usmjeravati rad da on kreće od poznatog prema nepoznatom, te ih poticati na samostalno korištenje rječnika u nastavi.