Kako odgađanje djeluje na naš mozak | Profil Klett

23. studeni 2018.

Kako odgađanje djeluje na naš mozak

Autor: Maja Trinajstić

Često odgađate poslove, umjesto učenja, obavljanja kućanskih poslova ili odgovaranja na e-poštu - birate omiljenu seriju? Znanstvenici su istražili kako odgađanje utječe na naš mozak, a rezultate potražite u tekstu.

 

Vodi li odgađanje opuštanju?

 

Svi ćemo se složiti da je odgađanje nekih poslova biranje lakšeg puta: na kratke staze osjećamo se opušteno i dobro. No znanstvenici su istražili što se događa u našem mozgu i rezultati nisu tako sjajni. Naime, tamo se odvija pravi sukob prefrontalnog korteksa i limbičkog sustava, piše Business Insider.

 

Primjerice, više je studija pokazalo da studenti koji su skloni odgađanju imaju lošije rezultate na ispitima u usporedbu s revnijim i odgovornijim kolegama. Na temelju njihovih posjeta liječniku ustvrdilo se i da su češće pobolijevali. Također, druge su studije otkrile da su studenti skloni odgađanju imali višu razinu osjećaja krivnje i anksioznosti na početku, a što bi s vremenom odgađanje duže trajalo, tzv. 'kronični odgađivači' imali bi nižu razinu samopoštovanja, energije, što je u konačnici vodilo u depresiju.

 

 

Općenito, istraživanja su pokazala da ako previše odgađate, kvaliteta života opada, a isprike, poput: "Bolje radim pod pritiskom." ili "Moj je način rada drugačiji." - zapravo ne pomažu. Niti jedna studija nije dokazala da odgađanje donosi ikakvu korist, naprotiv: štetno je za zdravlje.

 

 

Odgađivači, ne gubite nadu

 

No istraživači su proveli desetke znanstvenih studija kako bi pomogli osobama sklonima odgađanju. Začudo, rješenje nije odmah prionuti na svaki posao kojeg se dosjetite, već u načinu na koji shvaćate vaše zadatke.

 

Oni apstraktni, poput ugovaranja mirovinske štednje, nemaju definitivno postavljen rok. Uvijek ih možete obaviti sutra. Upravo to je ono što vas uvlači u začarani krug odgađanja.

 

Problem biste mogli riješiti na način da zadatak učinite konkretnim. Vrlo je jednostavno: istraživanje pokazuje da ljudi koji su vidjeli ilustraciju svoga života u mirovini češće počinju štedjeti od onih koji tako nešto nikada nisu zamislili. Ilustracija je nešto konkretno za što su se uhvatili i stoga prionuli obavljanju zadatka.

 

Ako vam je još uvijek nejasno, pokušajte sami na papir staviti popis ili sliku nečega što morate obaviti. Zadatak će postati opipljiv, pa je veća i šansa da ćete ga u dogledno vrijeme maknuti s dnevnog reda.

 

I koji god zadatak bio, osjećat ćete se bolje kada ga izvršite. Uživat ćete više i u emisiji koju gledate, makar samo sporadično, piše Slobodna.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Personalizirano učenje

Dok obitelji, zajednice, roditelji, učitelji i učenici detaljno raspravljaju o tome kako preobraziti škole radi bolje pripreme svakog učenika za budući uspjeh, mnoge škole primjenjuju modele personaliziranog učenja kako bi, istodobno, najbolje zadovoljili jedinstvene potrebe svakog učenika i pripremili sve učenike za cjeloživotni uspjeh.

 

Čitač ili čitatelj?

Jeste li se ikada zapitali je li čitanje čovjeku prirodno? Koja je razlika između čitača i čitatelja? Kako školsku lektiru učiniti zanimljivijom? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja koja muče učitelje hrvatskoga jezika, ali i drugih predmeta, roditelje, učenike… nudi nedavno objavljena knjiga „Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti".

Edukacijom do zdravlja - Gesund leben

 

Nakon tri tjedna zimskog odmora, sredinom siječnja vratili smo se u školske klupe, a učenici su rado prepričavali događaje s praznika: kako su proveli slobodno vrijeme, što se sve našlo na blagdanskom stolu, jesu li igrali neku novu računalnu igricu. U svakom slučaju, shvatila sam da naša sljedeća tema, Gesund leben, nije mogla doći u boljem trenutku. Posebno što se u veljači obilježava Svjetski dan borbe protiv raka te Svjetski dan bolesnika.

 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja