Međunarodni dan izumitelja obilježava se 9. studenog jer je na taj dan rođena inovatorica u području bežičnih komunikacija i američka filmska glumica Hedy Lamarr. Bez njezina izuma danas bi bio nemoguć WiFi. Taj se dan prisjećamo velikih izumitelja koji su poboljšali naš svakodnevni život te se pozivaju zainteresirani na zajednički inovativni rad za našu zajedničku budućnost. Prisjećamo se i hrvatskih izumitelja koji su svojim inovacijama uljepšali hrvatsku i svjetsku svakodnevnicu.
Faust Vrančić je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup. Leteći čovjek (lat. Homo volans) najpoznatiji je Vrančićev izum. To je konstrukcija padobrana koja u znatnoj mjeri nalikuje na današnje padobrane. Među drugim konstrukcijama najbitnije su mlin s pomičnim krovom, magareći mlin, mlin u morskome tjesnacu, most od bronce i željezni most.
Eduard Slavoljub Penkala hrvatski je inženjer kemije i izumitelj. Među prvim su izumima koje je patentirao termos-boca i rotirajuća četkica za zube. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906. godine, a nešto kasnije i prvo nalivpero s čvrstom tintom.
David Schwarz prvi je konstruktor zračnoga broda na svijetu. Nakon izumiteljeve smrti njegova je udovica prodala njemačkomu generalu Ferdinardu von Zeppelinu nacrte i patente zračnoga broda. Scwarz je radio u tvornici aluminija za Carla Berga. Zajedno su došli do otkrića nove aluminijske legure – duraluminija ili Scwarzova aluminija.
Nikola Tesla je hrvatski i američki znanstvenik i izumitelj. Izumio je radiokomunikacije i daljinsko upravljanje, prve patente za proizvodnju i prijenos višefaznih izmjeničnih struja i njihovu primjenu na učinkovit pogon izmjeničnih elektromotora. Tim je izumima pokazao da je u većini slučajeva primjena izmjenične struje prikladnija od istosmjerne. Izumio je nekoliko stotina izuma, većinom iz elektrotehnike, a mnogi su njegovi izumi ostali samo zabilježeni u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima. Najveće je priznanje Teslinu radu dano na 11. Općoj konferenciji za mjere i utege 1960. godine kad je za jedinicu jakosti magnetskoga polja prihvaćen naziv tesla. Po Tesli je nazvan asteroid 2244 te krater na Mjesecu.
Franjo Hanaman znameniti je hrvatski kemičar i metalurg, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti. U suradnji s austrijskim znanstvenikom dr. Alexanderom Justom patentirao je prvu žarulju s volframovom niti. Te se žarulje upotrebljavaju i danas, a Hanamanov izum žarne niti upotrebljavao se i u poboljšanju ranih dioda i trioda koje su tada bile u obliku vakuumskih cijevi.
Josip Belusić je hrvatski izumitelj električnoga brzinomjera. Njegov je izum patentiran u Austriji i Mađarskoj pod imenom velocimeter. Velocimetar je mjerio brzinu, stajanje kola, trajanje vožnje i stajanja, broj osoba koje su prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika u fijaker. Sve te karakteristike i danas nalazimo u tahografu, taksimetru i brzinomjeru, a princip rada neznatno je promijenjen u odnosu na Belušićev velocimetar.
Tomislav Uzelac hrvatski je programer koji je napravio AMP MP3 Playback Engine koji se smatra prvim MP3 playerom. Taj je izum omogućio široku primjenu MP3 formata. On je 1997. godine u sklopu diplomskoga ispita na FER-u napravio softver za MP3 player za koji je američka tvrtka Nullsoft napravila grafičko sučelje za PC i s tim rješenjem, Winampom, stekla više od 25 milijuna korisnika.
Ivan Mrvoš je poduzetnik početnik, student koji je osmislio pametnu klupu čiji je projekt izrade trajao oko četiri mjeseca, a ideja se razvila od LED stolica sličnoga sadržaja s kojima je pobijedio na poduzetničkome kampu u Solinu. Grad Solin financirao je materijal za izradu klupe, a Mrvoš je posao besplatno odradio.
Solarna je klupa autonomna, energetski je nezavisna i napaja se preko solarnih ploča. Sve procese kontrolira s pomoću dva računala koja se nalaze u njezinoj unutrašnjosti.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
