Opustinjavanje (dezertifikacija) jest proces pretvaranja nekih predjela u pustinju pod djelovanjem prirodnih ili antropogenih faktora.
Pustinje su područja koja zbog velike oskudice vlage nemaju razvijen vegetacijski pokrov. Zajedno s polupustinjama pokrivaju 1/3 površine kontinenata, a rasprostiru se u približno 60 država. Najveće su pustinje u suptropskom pojasu: na sjevernoj su polutki Sahara, pustinje Arapskoga poluotoka, Thar u Indiji i Pakistanu i meksičke pustinje; na južnoj su polutki Kalahari i Namib u Africi, pustinje u Australiji, Atacama u Južnoj Americi.
![Namib pustinja – jedna od najstarijih i najvećih pustinja koja pokriva velike djelove Namibije, Angole i Južne Afrike. Jedina je pustinja na svijetu koja ima izlaz na more.](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/shutterstock_1669125433.jpg?itok=Ym7hGgnJ)
Opustinjavanje (dezertifikacija) je proces oštećenja zemljišta koji se događa širom svijeta kao posljedica ljudskog djelovanja i klimatskih promjena. Procjenjuje se da je u svijetu dezertifikacijom izravno ugroženo više od milijardu ljudi u više od 110 zemalja. Suša je ekstremno suho razdoblje kad su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina. Zbog suše mogu nastati ozbiljni poremećaji u poljoprivredi, vodoprivredi i drugim granama gospodarstva, a može doći i do masovnoga pomora ljudi kao 1900. godine u Indiji kad je od suše, gladi i bolesti umrlo oko tri milijuna ljudi, te 1936. godine u Kini, u provinciji Sichuan, kad je bilo iseljeno 34 milijuna seljaka i od gladi umrlo 5 milijuna ljudi.
![Djeca koja su žedna u svojim domovima zbog suše u Africi. Vodu do kuće nose u kanistrima, Etiopija, Jigjiga 2016.](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/shutterstock_1071542828.jpg?itok=SDijzYRd)
Pojava suše postaje sve češća u cijelom svijetu i pogađa razvijene, ali i nerazvijene zemlje. Dosad znanstvenici nisu našli pouzdanu metodu za sigurno predviđanje suše, ali prateći i analizirajući brojne meteorološke, hidrološke i hidrogeološke parametre, sušu je ipak moguće predvidjeti.
Da bi skrenula pozornost javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i predstavila provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (UNCCD – United Nations Convention to Combat Desertification), Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1995. godine 17. lipnja Svjetskim danom suzbijanja dezertifikacije.
![](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/microsoftteams-image_6.png?itok=MTOd5qdS)
Dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti ljudske zajednice uskraćujući osnovne uvjete za život: hranu, vodu, izvor prihoda, pa čak i životni prostor.
Neučinkovitost provedbe politika zaštite okoliša i klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na tlo. Zaštita tla neizravno je obuhvaćena postojećim politikama EU-a u područjima kao što su poljoprivreda, voda, otpad, kemikalije i sprečavanje industrijskog onečišćenja.
![](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/shutterstock_1183180492.jpg?itok=RKj1ugwH)
Održivim razvojem traži se da države suzbijaju dezertifikaciju, obnove degradirano zemljište i tlo, uključujući zemljišta zahvaćena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te da teže ostvarenju svijeta bez propadanja zemljišta do 2030. godine.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
Dodatni materijali:
- Kemija tla, Kemija 4, IZZI digitalni obrazovni sadržaji
- Tlo, Kemija 7, IZZI digitalni obrazovni sadržaji
- Desertification and Drought Day 2021