Prvi susret djece s književnošću najčešće su bajke, a djeci je posebno poticajno i zanimljivo kada su one ispričane na zanimljiv način. Upravo je na tom tragu započeo razredni projekt za poticanje čitanja „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“.
Bajke su neiscrpni izvor mašte i poticaj djetetu da na najjednostavniji način promiče pozitivne ljudske vrijednosti. Bajke djecu potiču na govor, kreativnu verbalnu i neverbalnu komunikaciju, izražavanje kroz pokret, likovno stvaralaštvo.
Kako se u Kurikulumu nastavnog predmeta Hrvatski jezik na popisu predloženih djela za cjelovito čitanje u prvom i drugom ciklusu nalaze bajke Ivane Brlić Mažuranić, odabrala sam njezina književna djela za naš dvogodišnji razredni projekt.
Čitanje priča i bajki bilo je povezano s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te ostalim predmetima kurikuluma. Djeca su čitala, učila, istraživala, stvarala, izražavala se kroz razne aktivnosti (likovne, literarne, glazbene, scenske).
Bajkovitu šetnju čudesnim svijetom Ivaninih bajki započeli smo proučavanjem i čitanjem njezine biografije.
Tijekom integriranog dana Tko je bila Ivana Brlić Mažuranić? proveli smo razne zanimljive aktivnosti u skupinama.
Svaka skupina je na početku imala zadatak proučiti Ivaninu biografiju iz tiskanih i digitalnih medija. Za svaku skupinu pripremila sam lektirna djela u kojima je zapisan njezin životopis, nastavni listić na kojemu je bio zapisan detaljniji prikaz njezina života te linkove za pristup digitalnim izvorima (kratki dokumentarni filmovi o njezinu životu) iz kojih su mogli doznati još nešto o književnici. Zadatak je bio izdvojitii 10 najvažnijih podataka iz njezina života. Dogovorili smo se da će u sedam od deset rečenica napisati točne podatke iz Ivanina života, a u tri preostale rečenice namjerno napisati pogrešne podatke. Rečenice svih skupina smo prikupili i nakon toga igrali igru Izbaci uljeza u kojoj su učenici trebali prepoznati uljeze, rečenice u kojima je zapisan pogrešan podatak te su ih trebali ispraviti i točno izgovoriti.
Učenici su kroz crteže prikazali životopis Ivane Brlić-Mažuranić.
Važne podatke iz njezina života prikazali smo na lenti vremena. Na taj način su uvježbavali sadržaje prirode i društva.
- Rodila se u Ogulinu 18.4.1874.
- 1875.-1881. kao djevojčica je živjela u Karlovcu i Jastrebarskom
- 1882. s roditeljima se seli u Zagreb.
- 1892. udala se za Vatroslava Bilića i odselila u Brod na Savi (današnji Slavonski Brod)
- 1893. rodila svoje prvo od petero djece, kći Nadu
- 1902. izdala je prvu knjigu.
- 21.9.1938. umrla je u Zagrebu.
Nakon toga, učenici su imali pripremljena četiri zadatka u četiri ugla naše učionice.
- Putujemo geografskom kartom mjestima u kojima je živjela Ivana Brlić-Mažuranić.
- Izrađujemo obiteljsko stablo Ivane Brlić-Mažuranić.
- Kreiramo haljine iz vremena u kojemu je živjela Ivana Brlić-Mažuranić.
- Izrađujemo šešire za Ivanu Brlić-Mažuranić.
Zadatak je bio osmišljen tako da svaka od četiri skupine započne rad na jednom zadatku koji se nalazio u jednom uglu učionice. Nakon zadanog vremena skupina prekida rad na tom zadatku i pomiče se do idućeg zadatka u drugom uglu učionice. Svakih dvadesetak minuta skupine su se rotirale te je svaka skupina prošla kroz sve zadatke, ali u različitim fazama rada: zadatak koji su neke skupine započele, druge su skupine završile. Tijekom rotiranja i prelaska na drugi zadatak, predstavnik skupine koja je prethodila radu trebao je u vremenskom roku od pet minuta skupini koja nastavlja raditi na zadatku ispričati što se do tog trenutka napravilo te dati upute za nastavak rada. Takav način rada djeci je bio iznimno zabavan, zanimljiv, dinamičan. Shvatili su da se trebaju dobro organizirati i isplanirati vrijeme za rad te su naučili da za uspjeh timskog rada svi uključeni trebaju biti maksimalno odgovorni, motivirani i predani radu na zadatku.
Tijekom istraživanja biografije Ivane Brlić-Mažuranić učenici su uočili da je književnica živjela u raznim gradovima te da se često selila. Zadatak je bio na geografskoj karti pronaći te gradove te uočiti reljefna obilježja kraja u kojemu su smješteni. Nakon toga su na pripremljenom kartonu trebali prikazati reljef od Ogulina do Slavonskoga Broda koristeći se plastelinom.
Učenici su uz pomoć predloška, ali i podataka koje su prikupili istražujući životopis književnice imali zadatak izraditi obiteljsko stablo Ivane Brlić-Mažuranić.
Učenici su imali zadatak kreirati odjeću koja se nosila u vrijeme u kojemu je književnica živjela. Istražujući njezin životopis uočili su da je voljela nositi haljine. Učenici su izradili model lutke koja je predstavljala književnicu. Kreirane haljine napravili su tako da lutku mogu odijevati.
Tijekom istraživanja biografije Ivane Brlić-Mažuranić učenici su uočili da je književnica na fotografijama često nosila šešire. Zadatak je bio kreirati i izraditi šešir koji bi poklonili književnici.
Tijekom projekta ostvarili smo suradnju s akademskom slikaricom Ivanom Ožetski koja je djecu naučila kako se radi portret u glini. Uz njezinu pomoć i savjete izradili su Ivanin portret u glini.
U suradnji s knjižničarkom Kristinom Prilikom pripremljen je i prikazan scenski nastup u kojemu su glavne uloge bile likovi iz Ivaninih bajki. Ivana Brlić-Mažuranić cijeli je svoj život posvetila pisanju za djecu. Njezine priče i bajke toliko su posebne da i danas djeca uživaju u avanturama njezinih likova.
