Poučavanje o medijima uključuje i medijsku kulturu i medijsku pismenost. Medijska kultura je za učenika dio nastave koji će osvijestiti i potaknuti ga na razmišljanje o poruci koja putuje medijem (Majdenić, 2019.). Stoga učenicima treba omogućiti, na različite načine izražavanje dojmova, doživljaja, misli i osjećaja, te stvaranje i promišljanje na novi, originalan način. Medijska pismenost je jedna od ključnih kompetencija 21. stoljeća i zadatak obitelji i škole je zaštita djece od neželjenih medijskih poruka koje primaju putem televizije, radija, interneta, novina, časopisa, knjiga, plakata, videoigara, glazbe i drugih medija. Prema Kurikulumu Hrvatskoga jezika (2019.), predmetno područje Kultura i mediji obuhvaća odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje.

U svakom slučaju, i roditelji i učitelji imaju odgovoran zadatak – što više razgovarati s učenicima o medijskim sadržajima jer se tako razvija odgovornost učenika, njihovo kritičko mišljenje i vrednovanje. S učenicima treba razgovarati o medijima koje svakodnevno koriste, kako doživljavaju (i koliko razumiju) pojedine informacije i poruke iz medija, te kako one utječu na njihovo raspoloženje i osjećaje. Svoje dojmove i osjećaje poželjno je da učenici prikažu crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem.

S roditeljima učenika 2. razreda provedena je anketa (https://www.medijskapismenost.hr/anketa/) na temu medija. Anketa je sadržavala 15 pitanja i roditelji su je ispunili tijekom travnja 2023. godine. U istraživanju je sudjelovalo 26 roditelja. U daljnjem tekstu bit će prikazani odgovori na nekoliko odabranih pitanja iz ankete.

Na pitanje „Koliko vremena dijete tijekom radnog dana provede uz ekrane (odnosi se na TV, računalo, mobitel...)?“ roditeljski odgovori su prikazani na grafikonu 1.