Kako razvijati kritički odnos prema informacijama koje nude internetski portali | Profil Klett

30. ožujak 2017.

Kako razvijati kritički odnos prema informacijama koje nude internetski portali

avatar
Autor: Jasminka Tihi-Stepanić

Sigurna sam da nisam jedina koja se bori protiv toga da se učenici služe neprovjerenim internetskim stranicama pri rješavanju zadataka dobivenih za lektiru; koja uvjerava, kumi i moli svoje učenike da to ne rade, a onda opet ustanovi da su njezine riječi otišle u vjetar. Umjesto čitanja knjige mnogi i dalje posežu za sadržajima s internetskih portala i čini se da tu nema pomoći. Uvjeravam svoje učenike da je divno držati knjigu u rukama i da je neusporedivo ljepše čitati nego mučiti se sa sažetcima koji nam ne daju baš nikakav sadržaj za razmišljanje, uživanje i estetski doživljaj. Uzalud.

Dosjetila sam se da bih praksi nekritičkoga služenja internetskim portalima namijenjenima učenicima bez strpljenja i želje za čitanjem mogla stati na kraj ako se sami uvjere u to da se služe tekstovima koji vrve činjeničnim pogreškama i pogreškama na svim jezičnim razinama i koje je, po svoj prilici, pisao netko tko ima manje znanja od njih.

Kako se bližila obrada pripovijetke Breza Slavka Kolara na satu lektire, čitala sam internetske stranice koje pružaju pregršt podataka o tome djelu ‒ mjestu i vremenu radnje, sadržaju, karakterizaciji likova, a ide se tako daleko da se nudi i Moje mišljenje o djelu. To me sneveselilo, ali i nasmijalo. Sve u jednom. Za svoj sam pothvat odabrala stranicu do koje vodi poveznica

http://www.teen385.com/lektire/domaca-lektira/slavko-kolar-breza i osmislila rad u skupinama u trajanju od tri nastavna sata u 8. a razredu (OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica).

Tijekom rada učenici su bili vrlo aktivni, natjecali su se u otkrivanju pogrešaka, smijali onomu što su pročitali i čudili se kako je netko mogao napisati takvo što.

Mislim da je cilj lova na pogreške u tekstu preuzetom s interneta postignut i da će moji učenici ubuduće dobro razmisliti hoće li se i na koji način služiti internetom kao izvorom podataka. Radeći na primarnom cilju, provjerili su svoje znanje iz pravopisa i gramatike.

Ne želeći svoje učenike lišiti interneta kao izvora znanja, uputila sam ih na provjerene stranice kojima se mogu služiti: http://ihjj.hr/, http://hjp.znanje.hr/ i http://www.lzmk.hr/hr/.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski jezik u Koreji

Sveučilište Hankuk, Yong-in, Južna Koreja

U mjesecu posvećenome hrvatskome jeziku zanimljivo je znati gdje se sve u svijetu uči hrvatski jezik. Prema dostupnim podatcima u svijetu djeluje više od trideset lektorata hrvatskoga jezika uz potporu Ministarstva znanosti i sporta RH, dok šezdesetak lektorata nije pod njegovom direktnom ingerencijom. Hrvatski se uči i u Južnoj Koreji na jednom od najprestižnijih korejskih sveučilišta, Sveučilištu za strane studije Hankuk u Seulu. 

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas, A. Radeljić
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Mihajla Varžak