Profesoricu kemije Miru Herak, i nakon niza godina provedenih u mirovini, generacije učitelja i učenika osnovnih i srednjih škola pamte kao urednicu i autoricu udžbenika iz kemije. Prvo je bila asistentica na fakultetu, a potom se posvetila poučavanju i 19 godina provela kao nastavnica u Kemijskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Urednički posao logično se nadovezao na njezino bogato iskustvo u znanosti i edukaciji te posljednje godine prije umirovljenja, ali i niz godina poslije provodi kao urednica za kemiju u izdavačkim kućama, pa tako i u Profil Klettu. Autorica je i koautorica mnogih udžbenika i ostalih edukativnih izdanja kemije koji su doživjeli velik broj izdanja.
U spomen na Miru Herak, našu nezaboravnu i neponovljivu kemičarku, profesoricu, urednicu, a prije svega dragu osobu, kolegicu i mentoricu - uvijek spremnu pomoći savjetom i vlastitim primjerom - ponavljamo razgovor koji je s njom vodila Anita Terzić Šunjić, urednica kemije u povodu Svjetskog dana učitelja 2018. godine. To je ujedno i oproštaj i posveta profesorici koja je zadužila, osim generacija učenika i studenata, i hrvatsko izdavaštvo edukativnih izdanja u koja je utkala svo svoje znanje, iskustvo, ali i strpljenje i posvećenost, neophodne za tako složen i zahtjevan proces nastajanja udžbenika i ostalih edukativnih materijala.
Polazila sam tadašnju VIII. žensku gimnaziju u Klaićevoj (današnja V. gimnazija) u kojoj su radili kvalitetni nastavnici, a među njima i izvrsni nastavnici fizike, matematike i biologije koji su nas poticali na samostalan rad te nas motivirali za rješavanje složenijih zadataka. Time su znatno pridonijeli i mojoj prirodoslovnoj pismenosti i potaknuli moj interes za prirodoslovne predmete.
U ono su doba udžbenici bili pisani uglavnom za teorijsko učenje. Nastavnici prirodoslovnih predmeta pretežito su provodili frontalnu teorijsku nastavu uz povremeno izvođenje pokusa. Zainteresirane učenike dodatno su motivirali tako što su ih uključivali u pripremu i izvođenje pokusa pred ostalim učenicima, u pospremanje kemijskog posuđa i kemikalija u laboratoriju kao i pripremu pokusa za paralelne razrede.
Danas je stanje ipak nešto drugačije. Učenike se više potiče na samostalan rad i zaključivanje pri čemu je učitelj sve više moderator nastave, dok su učenici aktivni sudionici.
Po završetku fakulteta postala sam asistentica na katedri za fizikalnu kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu kod cijenjenog profesora Bože Težaka. Uz znanstveni rad, radila sam na postavljanju novih vježbi u studenskim laboratorijima koje su znatno pridonosile razumijevanju kemijskih procesa i razvijanju kemijske pismenosti kod studenata. Moja želja da postanem srednjoškolski profesor ispunila mi se kad se oslobodilo mjesto nastavnika fizikalne kemije na Kemijskoj tehničkoj školi u Zagrebu (današnja Prirodoslovna škola Vladimira Preloga). Iz toga razdoblja sjećam se mnogih svojih učenika, jer sam s njima uz nastavu, provodila mnogo vremena u pripremama pokusa, kako u nastavi tako i za različita natjecanja iz kemije. Veliki broj naših učenika nastavio je školovanje na fakultetima te su danas priznati znanstvenici u Hrvatskoj, ali i u svijetu.
Vrlo dobri rezultati koje sam imala u nastavi i na natjecanjima gdje su učenici naše škole postigli priznate rezultate, potaknuli su me da zajedno s kolegama napišemo udžbenik Osnove fizikalne kemije koja je imala 13 izdanja i upute za prateće laboratorijske vježbe pod naslovom Fizikalna kemija – laboratorijske vježbe. Iskustvo pisanja ovih udžbenika postavilo je temelje mojem daljnjem radu kao autora i urednika mnogobrojnih udžbenika, radnih bilježnica te zbirki zadataka iz kemije i srodnih područja u izdavačkim kućama Školska knjiga i Profil Klett.
Učitelji STEM područja trebali bi više primjenjivati projektno-istraživačku nastavu koja je izvrsna alternativa predavačkoj nastavi. Takav je oblik nastave pogodan jer učenik postaje aktivni sudionik procesa učenja koji uči s razumijevanjem. Time se uravnotežuje kognitivno učenje s razvojem manualnih sposobnosti, ali i stjecanje emocionalnoga i socijalnoga iskustva kod učenika.
U današnje digitalno doba učenicima bih savjetovala da ne zanemaruju učenje uz uporabu udžbenika kao ni vježbanje izrade zadataka u radnim bilježnicama jer time usvajaju osnove prirodoslovne pismenosti.
Takav oblik rada privikava ih i na korištenje stručne literature i jamči im točnost navedenih podataka jer su tekstovi u takvim materijalima stručno recenzirani, što s podatcima na internetu često nije slučaj.
Kemija, fizika i biologija su eksperimentalne znanosti i kao takve u središte stavljaju pokus kao primarni izvor znanja pa ga se ni u kojem slučaju ne smije zanemariti.
Primjena novih tehnoloških postignuća u učenju mora biti pomoć u radu, a ne zamjena za stvarno izvođenje pokusa. Između svih učenika učitelj treba prepoznati one koji su zainteresirani za STEM-područje i poticati ih da aktivno sudjeluju na raznim manifestacija kojima je glavni cilj popularizirati znanost.
Možda se na taj način nekima od njih „otvore vrata“ za nasljednike poznatih znanstvenika, primjerice, Tesle, Ružičke, Preloga, Soljačića, Đikića i dr.
I na kraju jedno veliko HVALA našoj dragoj profesorici koju ćemo uvijek pamtiti po stručnosti, marljivosti, predanosti i neiscrpnom optimizmu.
Profil Klett
Uredništvo STEM-a
