Želite pomoći djetetu/učeniku da se bolje nosi sa stresom i životnim izazovima. Pogledajte kako, lakše je nego što biste mislili!
Pomoći djetetu da postane otporno na stres i razvije vještine potrebne za opstanak u suvremenom svijetu postaje sve veći izazov svih odraslih uključenih u odgoj djece. Današnja djeca zbog brige oko škole i uspjeha, vršnjačkog nasilja, pritisaka društvenih mreža, brige za budućnost sve više razvijaju anksiozne poremećaje i imaju problem nositi se sa stresom.
Iako možda nećemo moći ukloniti sve te izazove, možemo ih podučiti vještinama koje će pomoći djeci i mladima da se nose sa stresom i preprekama.
Sposobnost prevladavanja teških iskustava i njihovo pozitivno preoblikovanje poznato je kao otpornost, kažu stručnjaci. Kako naši mozgovi odgovaraju na informacije oko nas, otpornost se može podučavati, modelirati i njegovati u bilo kojoj dobi.
Stručnjaci ističu da kroz snažne mreže podrške i poticanje komunikacije možemo pomoći mladim ljudima da shvate kada se osjećaju loše i znaju što mogu učiniti da se osjećaju bolje.
Donosimo šest koraka koji su bitni u osnaživanju djece i mladih, a vjerujemo da će koristiti i odraslima.
Iako smo svi zatrpani obavezama, potrebno je podsjetiti se jednostavne činjenice: otpornost se razvija odnosima i vremenom koje smo posvetili djetetu. To nije čarobna "unutarnja snaga" koja pomaže djeci kroz teška vremena; umjesto toga, to je pouzdana prisutnost jednoga, podržavajućeg odnosa, bilo da je riječ o roditelju, učitelju, rođaku, obiteljskom prijatelju ili liječniku. Ključna poanta je da je bitna kvaliteta, a ne kvantiteta. Deset minuta potpuno usredotočene pažnje je bolje nego sat vremena kada je vaš um zaokupljen drugim stvarima.
Odnos jedan-na-jedan ne mora biti vrijeme na silu ugurano u već naporan raspored. Razgovarajte, slušajte, govorite o svojim osjećajima, potičite ih da izraze svoje. Jednom kada jedan-na-jedan odnos postane redovit, vaša djeca će znati da uvijek imaju siguran prostor za otvaranje.
Nedostatak kvalitetnog sna je veliki pokretač stresa: ima negativan učinak na pamćenje, koncentraciju, kognitivnu funkciju i donošenje odluka.
Jedan od najbržih načina za poboljšanje sna - za sve nas - je ograničiti vrijeme prije spavanja. Vrsta plavog svjetla koje emitiraju digitalni uređaji potiskuje proizvodnju melatonina, hormona koji signalizira tijelu vrijeme za spavanje. Osim toga, gledanje ekrana prije spavanja drži nas emocionalno uključenima i stimuliranim, što nam otežava isključivanje. Teško je potpuno isključiti sve uređaje prije spavanja, ali savjet bi bio da barem sat prije spavanja djeca ne provedu ispred ekrana.
Svi znamo da je redovita aktivnost važna i da većina nas, uključujući i djecu, trebamo učiniti više. Ali možda nije toliko poznata činjenica da će tjelovježba povećati otpornost vašeg djeteta. Ona zapravo jača mozak.
Znanstveno je dokazano da je tjelovježba veoma učinkovita kada je u pitanju liječenje blage do umjerene depresije i tjeskobe. Isti hormoni koji se oslobađaju kad smo pod stresom (kortizol i adrenalin) privremeno se povećavaju kada vježbamo. Redovita tjelesna aktivnost priprema naš organizam na otpornost na stres i da se od njega oporavi učinkovitije.
Otpornost znači razumjeti da ne možete uvijek imati ono što želite čim to poželite. U današnje doba brzine i sveopće dostupnosti to je važna pouka koju možemo prenijeti mladima. Psihologija nas uči da ljudi koji mogu prihvatiti odgođeno zadovoljstvo vode sretniji i zdraviji život. Bez sposobnosti odgađanja užitka i nagrade, naša djeca gube važnu vještinu koja pridonosi njihovom blagostanju.
Jedan od najboljih načina da naučite dijete odgođeno zadovoljstvo jest igranje igara na ploči. Igre zahtijevaju kontrolu impulsa, okretnost i mentalnu fleksibilnost. One stimuliraju prefrontalni korteks, racionalni dio mozga koji je uključen u donošenje odluka, emocionalnu regulaciju i, da, otpornost. Igre na ploči su također dobar način da vježbate otpornost na stres tako što ćete biti dobar gubitnik.
Međutim, postoje i drugi načini za poticanje odgođenog zadovoljstva: učenje sviranja; slušanje cijelih glazbenih albuma umjesto preskakanja; svladavanje novog sporta; čak i gledanje TV serije zajedno tjedan po tjedan, umjesto maratonskog gledanja cijele sezone u nekoliko puta.
Prehrana ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Raznolika prehrana, bogata vlaknima pomoći će nam da postanemo otporniji, s manjom vjerojatnošću razvijanja anksioznosti i depresije. Međutim, uvjeravanje djece da zdravije jedu može postati teška bitka, pogotovo ako su izbirljiva i nemirna, tako da se ne radi o tome da postanemo vrhunski kuhar - samo pokušajmo nekoliko trikova koji im mogu emocionalno pomoći. Primjerice, izazovite cijelu obitelj da jede abecedu tijekom 30 dana! Realan je cilj konzumirati 30 različitih biljnih namirnica u mjesecu: primjerice A za ananas, B za banane, C za ciklu i tako dalje. Na taj način pretvaramo zdravu prehranu u igru i potičemo djecu da isprobaju novu hranu. Pretvorite igru u natjecanje i neka pobijedi tko je 'pojeo' najviše slova.
Umjesto da gnjavite svoju djecu pitanjima kao što su: “Kako je bilo u školi?” i “Što ste danas radili?”, naučite ih da prepričaju i preoblikuju svoj dan.
Pokušajte sa sljedećom igrom. Svatko mora odgovoriti na tri pitanja:
1) Što je danas netko učinio da vas usreći?
2) Što ste učinili da bi netko drugi bio sretan?
3) Što ste danas naučili?
Ova jednostavna vježba može nam pomoći da u svakom danu pronađemo nešto pozitivno. Uči nas zahvalnosti, njeguje optimizam i potiče ljubaznost. Nije važno što se dogodilo na poslu ili u školi, ili kako je netko od nas osjećao stres kad smo sjeli za stol, čini se da se cijelo raspoloženje podiže kada odigramo ovu igru. Na taj način možemo čuti od svoje djece stvari koje nam vjerojatno nikad nisu ni pomislili reći. Probajte u krugu obitelji, za vrijeme obroka, ali jednako tako i u razredu. Nikad ne znate, možda to postane vrhunac vašeg dana!
Izvor: The Guardian, britanske dnevne novine, 2018. godine osvojile su višestruke nagrade za novinarstvo
