Novinarsku skupinu vodim desetak godina, a ove školske godine izlazi osmi broj školskog lista Joško OŠ Josipa Zorića. Počeli smo vrlo neiskusni, neupućeni, samouki, ali s velikom voljom i željom za uspjehom. Govorim u prvom licu množine jer je za školski list potreban tim ljudi, to nikako ne može odraditi jedna osoba.
Svih naših sedam objavljenih brojeva školskog lista predloženo je na Državnu smotru LiDraNo, što je veliki uspjeh već od samog početka. Tijekom godina usavršili smo se, znamo što i kako treba pa ovim putem želim prenijeti neke naše spoznaje i drugima koji se možda žele okušati u izradi školskog lista.
Za početak, kao što sam navela, potreban je tim ljudi. Učitelj Hrvatskoga jezika najčešće vodi novinarsku grupu u školi, okuplja i usmjerava učenike, a uz njega je potrebna i osoba/osobe koje će se baviti vizualnim identitetom lista i digitalnim idejnim rješenjem, najčešće je to školski informatičar i/ili učitelj Likovne kulture, te još barem jedna osoba koja će biti desna ruka učitelja Hrvatskoga jezika, u našem slučaju je to školska knjižničarka.
U novinarskoj grupi je bitno okupiti učenike koji su savjesni, dosljedni, inovativni, željni novih izazova i na koje se može računati. Učenici samostalno istražuju dogovorene zadane teme, smišljaju i obavljaju intervjue, izvješćuju s raznih događaja u školi i oko škole, prate rad lokalne zajednice i slično.
Što se tiče samog školskog lista, prvo treba odrediti temu broja. Tema broja je nešto što treba obraditi do detalja i čemu treba posvetiti najveći broj stranica u listu. U temi broja se treba istraživati, anketirati, intervjuirati, kritički promišljati, i na kraju doći do nekoga svrhovitog zaključka. Tema broja treba biti inovativna, treba pisati o nečemu o čemu se može istraživati i donijeti neke nove zaključke, dakle nije dobro izabrati temu o kojoj se može sve saznati s interneta i samo te podatke parafrazirati.
Godina dana posla
Na školskom se listu radi gotovo cijelu godinu, obično od siječnja do siječnja jer su krajem siječnja rokovi za prijavu na smotru LiDraNo. Školski se list može izraditi u digitalnom obliku, dakle samo za čitanje online ili u klasičnom papirnatom obliku. U oba slučaja potrebno je uložiti puno vremena, a u ovaj papirnati oblik i novčanih sredstava, ovisno o nakladi. Tu savjetujem da se obratite lokalnoj zajednici za podršku.
Sadržaj školskog lista
Svaki školski list trebao bi imati naslovnicu, impressum, sadržaj, riječ urednika, temu broja, likovne i literarne dječje radove i ostale sadržaje po dogovoru učitelja i djece.
Naslovnica koja osvaja
Naslovnica mora biti zanimljiva, autentična, s jasno istaknutom temom broja, nazivom lista, školskom godinom i brojem školskog lista te, poželjno, logom škole.
Sve što se u školskom listu objavljuje mora biti isključivo rad učenika, nikako učitelja. Učitelji su tu kako bi organizirali, usmjeravali i kontrolirali, nikako pisali u svoje ili u ime djece. Sve objavljeno, bilo tekst, crtež ili fotografija mora biti potpisano.
Nadnaslov, naslov, podnaslov, uvodnik, prijelomi teksta
Možda se čini jednostavno, ali treba obratiti pozornost na puno stvari pri pisanju svakog teksta. Svaki tekst mora biti jasno i smisleno smješten unutar školskog lista, mora imati svoj nadnaslov – rubriku, naslov samog teksta, koji treba biti zanimljiv i intrigantan, uvodni dio teksta, nekoliko podnaslova i izdvojenih podebljanih dijelova teksta koji će prvi „upasti u oko“ i privući čitatelja.
Novinarski oblici, što više to bolje i kvalitetnije
U školskom listu dobro je imati što više novinarskih oblika. Ankete, intervjui, vijesti, reportaže s fotografijama, istraživački članci, izvještaji, kritički osvrti, komentari i kolumne, čak i putopisi, sve bi to bilo dobro uključiti u školski list.
Ozbiljno neozbiljni
Budući da se radi o školskom listu, uvijek je poželjno uključiti sadržaje koje djeca vole, kvizove, razbibrige, stripove, igre i slično. Svaki školski list na neki je način osoban, tu je zbog učenika svoje škole pa je uvijek važno naglasiti njihove školske, sportske i druge uspjehe, kao i dati im prostora za vlastite komentare kroz neke sadržaje.
Isplati li se…
Isplati li se sav trud učitelja i učenika? Na kraju, kada se vidi konačan rezultat, kada smo tim rezultatom zadovoljni, kada se dobiju dobre kritike i podrška, mogu reći da se isplati.
Pokušajte!
