Od ove ćemo jeseni u sklopu Škole za život drugačije pratiti i vrednovati učenička znanja i postignuća. Razlikuju se dvije vrste vrednovanja: formativno i sumativno, te tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga iz čega proizlaze i različiti oblici vrednovanja.
Tri su glavne domene unutar kojih će se ostvarivati, ali i vrednovati ishodi postignuća učenika:
1. Komunikacijsko–jezična domena (Komunikacijska jezična kompetencija): obuhvaća sposobnost učenika da u govoru i pismu komunicira na stranom jeziku, poštujući pri tom ortografska, pravopisna i gramatička pravila jezika.
2. Međukulturalno-komunikacijska domena (Međukulturna komunikacijska kompetencija): obuhvaća sadržaje koji se odnose na geografske, povijesne, tradicijske i kulturalne specifičnosti zemlje i naroda čiji jezik učimo. Poznavanje i razumijevanje ovakvih sadržaja itekako je bitan preduvjet dobre komunikacije.
3. Samostalnost u ovladavanju jezikom: u sklopu ove domene učenici će stjecati znanja, sposobnosti i vještine koje će ih osposobiti za samostalno učenje jezika i stjecanje jezičnih kompetencija, te voditi kroz cjeloživotno učenje.
Od ove će se jeseni znanje stranog jezika vrednovati u četirima elementima u petim razredima:
- slušanje s razumijevanjem
- čitanje s razumijevanjem
- govorenje
- pisanje
te u sljedećima dvama elementima u prvim razredima osnovne škole:
- slušanje s razumijevanjem
- govorenje.
Slušanje (razumijevanje slušanjem) i čitanje s razumijevanjem ostvarivat će se radom na tekstovima u audio ili tekstualnim zapisima, a može se provjeravati usmeno ili pisano.
Jezične zakonitosti (gramatika) ne postoje više kao zasebni element ocjenjivanja, no to ne znači da se poznavanje tih zakonitosti neće vrednovati.
Preporuka je zasebno pratiti i vrednovati ishode jezičnih zakonitosti (gramatike) u sklopu formativnog vrednovanja, a sumativno vrednovati njihovu primjenu u govoru i pismu.
Ishodi govora i pisanja vještine su na razini produkcije stranog jezika. Njihovo vrednovanje mora biti usklađeno s dobi učenika i godinom učenja jezika, odnosno razinom znanja na kojoj se učenik nalazi (A1, A2, B1...).
Praćenje i vrednovanje će nastavnici ostvarivati na tri načina koja nazivamo dijagnostičko, formativno i sumativno vrednovanje.
1. Dijagnostičko vrednovanje se odnosi na provjeru učeničkih znanja i sposobnosti na početku nastavne godine. Obično se ostvaruje opširnijom pisanom provjerom (inicijalni test) čiji se rezultat bilježi u obliku broja ostvarenih bodova ili postotka riješenosti testa, a popratna bilješka sadrži povratnu informaciju o područjima jezika koje je učenik uspješno ili manje uspješno savladao ili na kojima treba još dodatno raditi. Iz dijagnostičkog vrednovanja ne proizlazi brojčana ocjena, već samo opisna.
2. Formativno vrednovanje nije nešto s čime se već prije nismo susreli u nastavi, no u sklopu Škole za život dobiva izuzetno veliko značenje. U sklopu formativnog vrednovanja koje može biti i usmeni i pisano, a čiji se rezultat bilježi isključivo u obliku komentara/opisne ocjene (uz dodatak ostvarenih bodova ili postotka riješenosti ako je kratka pisana provjera u pitanju) učenik, a putem e-imenika i roditelj dobiva povratnu informaciju već tijekom samog procesa učenja u kolikoj je mjeri učenik ostvario zadane ishode pojedine teme ili nastavne cjeline.
Ovakav oblik vrednovanja služi prije svega kao smjernica za poboljšanje, kratka ali jasna i svrhovita uputa koje sadržaje je učenik usvojio, a koje treba još dodatno vježbati; koje zadane ciljeve je ostvario i koliko uspješno. Nastavnicima se preporučuje da formativno vrednovanje provode što češće, u pravilu na svakom nastavnom satu.
U sklopu formativnog vrednovanja ostvaruje se i vrednovanje za učenje, ali i vrednovanje kao učenje – učenici se samovrednovanjem i međusobnim vršnjačkim vrednovanjem uključuju u sam proces procjene vlastite i tuđe uspješnosti u ostvarivanju ishoda, te donose odluke o daljnjim koracima i etapama učenja. Ovi termini izazivaju dosta nedoumica kod nastavnika, pa ćemo pojasniti o čemu se radi i dati konkretne primjere kako se ova vrsta vrednovanja može što jednostavnije uklopiti na nastavne satove.
Vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje su aktivnosti čija se svrha temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja kao bi se maksimalno potaknuo razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju.
Njegova svrha je da učenik prije brojčane ocjene (dakle, prije provođenja sumativnog vrednovanja) dobije povratnu informaciju o svojoj uspješnosti u ovladavanju pojedinim dijelom gradiva (u kojoj mjeri je ostvario ishode). Ali također da i dobije upute kako svoje znanje poboljšati, na čemu treba još poraditi, što provježbati i slično.
Ovaj oblik vrednovanja može provoditi sam nastavnik (daje usmenu ili pisanu povratnu informaciju učeniku o njegovoj uspješnosti). No može ga provoditi i sam učenik (samovrednovanje) – sam donosi zaključke i procjenjuje svoju uspješnost, razinu znanja, uočava nedostatke te zajedno s nastavnikom dogovara strategije daljnjeg učenja.
Vrednovanje kao učenje može se na satu vrlo zanimljivo organizirati i kao vršnjačko vrednovanje – učenici procjenjuju i komentiraju znanje drugog/ drugih učenika iz razreda, uspoređuju sebe s ostalima, zaključuju i komentiraju koje aktivnosti bi pomogle u poboljšanju njihovog znanja. Te aktivnosti mogu biti usmene, a mogu se provoditi i na listićima i tablicama za procjenu / samoprocjenu / vršnjačko vrednovanje.
Vrednovanje za učenje uključuje sustavno praćenje učenika tijekom nastavnoga procesa, davanja redovite povratne informacije. Ne vodi do ocjene, već potiče učenika na promišljanje o vlastitome učenju, npr. primjeni drugačijih strategija učenja.
Primjeri: kraće pisane provjere, izlazne kartice, provjere domaćih zadaća, anegdotske zabilješke...
Sumativno (brojčano) vrednovanje provodi se na kraju veće ili manje nastavne cjeline ili na kraju obrazovnog razdoblja, a njegov rezultat je brojčana ocjena u rasponu od 1 do 5 koja označava razinu ostvarenosti zadanih ishoda pojedine teme, nastavne cjeline i slično.
Sumativno vrednovanje je ujedno i vrednovanje naučenog jer je riječ o pristupu koji podrazumijeva procjenu razine postignuća učenika nakon određenoga učenja i poučavanja tijekom školske godine ili na njezinom kraju.
Konkretni načini provođenja bilo sumativnog, bilo formativnog vrednovanja su vrlo raznoliki; od usmenih i pisanih provjera znanja, do pisanja kraćih vođenih sastavaka ili duljih eseja, samostalne izrade projekta na zadanu temu i njegove prezentacije.
Vrlo je važno napomenuti da se vrednovanje (načini, oblici, metode, sadržaji) planiraju istovremeno kada i ishodi pojedine teme, a nastavnik je dužan učenicima na vrijeme objasniti na koji način će način pojedine ishode vrednovati. Tu dolazimo do problema vremenika pisanih provjera znanja koji je kao i sve što se tiče vrednovanja reguliran novim Pravilnikom o načinima, elementima i postupcima vrednovanja učenika u osnovnim školama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_09_82_1709.html
Pravilnik propisuje najavu svakog oblika pisanog provjeravanja znanja koje rezultira brojčanom ocjenom (sumativno vrednovanje) minimalno mjesec dana prije dana provjere.
Bilo koji oblik formativnog vrednovanja, kako ne rezultira brojčanom ocjenom, ne evidentira se u vremenik pisanih provjera.
Pravilnik također govori kako se usmene provjere znanja ne najavljuju, ali se treba pridržavati pravila kako učenik u jednom danu smije biti usmeno ispitan iz najviše dva predmeta, a ako je taj dan pisao pisanu provjeru znanja onda iz samo jednog.
Digitalne obrazovne sadržaje u obliku priručnika o vrednovanju s konkretnim primjerima i savjetima - s posebnim osvrtom na HJ u SŠ - potražite na https://www.profil-klett.hr/izzi/ ili ovdje.
Primjere i savjete za vrednovanje u Engleskom jeziku pogledajte u webinaru ili u prezentaciji koje ćete pronaći ovdje.
U Metodičkom kutku potražite i naše priručnike za učitelje/učiteljice, za strane jezike kao i sve ostale predmete, u kojima se nalaze dodatni primjeri i razrada vrednovanja.
Za pristup svim sadržajima na Profil Klettovoj web stranici potrebna je registracija.
