23. listopada obilježava se Dan mola. Mol je jedna od sedam osnovnih mjernih jedinica Međunarodnog sustava (SI sustav).
S razvojem društva javila se potreba za preciznim mjerenjima i mjernim standardima. Prvi korak napravljen je 1875. godine kad su definirane tri mjerne jedinice: metar, kilogram i sekunda.
Šezdeset godina kasnije, 1935. godine, definirana je mjerna jedinica za jakost struje – amper, a 1954. godine određene su mjerne jedinice za temperaturu (današnji kelvin) i svjetlosnu jakost (današnji lumen). Sustav sa šest dotada definiranih mjernih jedinica 1960. godine nazvan je Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI sustav).
![Science Photo Library (SPL)](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/c0042785-avogadro_project_silicon_sphere-spl.jpg?itok=NouZaL37)
SI sustav je 1971. godine dopunjen mjernom jedinicom za množinu (količinu) tvari – molom. Mol je definiran kao količina tvari nekoga sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 12 grama ugljikova izotopa C-12. Dakle, mol je definiran s pomoću mase, a standard za utvrđivanje mase – cilindar izrađen od platine i iridija precizno određenih dimenzija i dogovorene mase od 1 kg, poznat kao veliki K – nije potpuno stabilan.
Naime, primjenom preciznih instrumenata utvrđeno je da se danas masa velikoga K razlikuje od masa šest njegovih kopija izrađenih iste 1883. godine. U posljednjih 135 godina ta je zasad neobjašnjiva razlika u masi porasla na oko 50 mikrograma. S obzirom na osjetljivost današnjih mjernih instrumenata, takvo je odstupanje neprihvatljivo. Također, tih 50 mikrograma ugljikova izotopa C-12 sadrži mnogo atoma, što definiciju mola tvari čini nepreciznom i nepouzdanom. Zato su na 26. Općoj konferenciji za utege i mjere (CGPM) održanoj u Versaillesu pokraj Pariza 2018. godine usustavljene nove definicije za kilogram (masa), kelvin (temperatura), mol (količina tvari) i amper (jakost električne struje). Za preostale tri mjerne jedinice sustava SI-ja (metar, sekunda i lumen) promijenjen je samo tekst definicije.
Danas je svih sedam osnovnih mjernih jedinica definirano s pomoću fizikalnih konstanti.
![](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/avogadros-number-picture-id104114688.jpg?itok=raQ72M1L)
Kilogram je definiran s pomoću Planckove konstante kao masa ekvivalentna višestrukoj (1,4521475 x 1040) valnoj energiji fotona koji u vakuumu emitira atom cezija 133. Odluka o primjeni nove definicije kilograma stupila je na snagu 20. svibnja 2019. godine. Precizno određena vrijednost Planckove konstante čuva kilogram kao što ga je čuvao veliki K, s razlikom što će tako definiran kilogram biti jednak uvijek i svugdje.
Mol je definiran s pomoću Avogadrove konstante (Avogadrova broja), NA, kao jedinica SI-ja za množinu (količinu) tvari koja sadrži 6,022140857 x 1023 jedinki. Jedinke mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni ili bilo koje druge čestice ili skupine čestica. Dakle, Avogadrova konstanta, NA, iznosi 6,022140857 x 1023 mol–1. Ta je vrijednost, s nesigurnošću od 2 x 108, dobivena mjerenjem (skoro savršene) kugle promjera oko 10 cm, izgrađene od atoma silicijeva izotopa Si-28, kojoj je masa utvrđena preciznom odvagom, a broj atoma na temelju poznavanja udaljenosti među atomima u jediničnoj ćeliji kristala (kocka od osam atoma, međuatomska udaljenost određena je rendgenskom kristalografijom) silicija Si-28, odnosno brojenjem kocki koje stanu u kuglu poznate veličine.
Tekst priredio:
Prof. dr. sc. Davor Zvizdić