"Bioraznolikost je ukupna raznolikost svog života na Zemlji, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Mnoge vrste nisu još niti poznate, kao niti uloga mnogih poznatih vrsta. Stoga poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote. Očuvanje bioraznolikosti jedan je od uvjeta za uspostavu održivog razvoja." (www.dzzp.hr/novosti/k/dan-zastite-prirode-i-medunarodni-dan-bioloske-raznolikosti-1222.html)
Ovako je biološka raznolikost opisana na stranicama nekad Državnoga zavoda za zaštitu prirode, danas Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Često nismo ni svjesni s kolikim bićima dijelimo ovaj naš planet kao što, nažalost, često ne primjećujemo koliko svojim načinom života ugrožavamo druga živa bića.
Naša je domovina iznimno lijepa, raznolika i živim svijetom bogata zemlja. Na raznovrsnim kopnenim i morskim staništima u Hrvatskoj živi oko 38 000 tisuća različitih vrsta i podvrsta, a procjenjuje se kako ih na našim prostorima živi oko 50 do 100 tisuća. U Hrvatskoj raste više od 480 endemskih vrsta, zabilježeno je 387 vrsta ptica od čega je 78 europski ugroženih vrsta, a u našim šumama žive tri velike zvijeri: medvjed, vuk i ris. Po bioraznolikosti jedna smo od najbogatijih europskih zemalja.
Nažalost, u današnje su vrijeme ljudskim djelovanjem ugrožene mnoge biljne i životinjske vrste. U većim naseljima divlje autohtone vrste biljaka i životinje teško mogu pronaći malo mjesta za sebe. Dvorišta i parkovi redovito se uređuju, sije se jednolična trava koja se redovito kosi. Rijetkost je u gradu vidjeti livadu punu visoke trave u kojoj cvatu ivančice, djetelina ili mak. Stari panjevi, osušena stabla i granje odmah se uklanjaju da ne bi nagrđivali prostor. A upravo su takva mjesta dom i izvor hrane brojnim živim bićima.
I što sad? Što ja tu mogu? Mogu jako puno.
Svatko od nas može pronaći neki kutak, u dvorištu, na balkonu, kutu vrta na kojem može ostaviti „divljini“ malo mjesta. Ne treba to biti nešto veliko. Dio dvorišta s malo višom travom u njemu, ostavljeni panj, stara cigla, zasađane domaće vrste cvijeća u cvjetnjaku, posuda s vodom za žedne životinjice u ljetnim mjesecima već su veliki korak i pomoć brojnim živim bićima. Učini li svatko od nas samo mrvicu od toga, svi zajedno učinit ćemo mnogo.
Oni koji imaju volje mogu se pozabaviti gradnjom hotela za kukce, kućica za sisavce i/ili ptice te učiniti i još malo više. Zoološki vrt grada Zagreba, kao dio velike europske kampanje „Vratimo divljinu“, pokrenuo je projekt „Zelena mreža“ s ciljem očuvanja lokalne bioraznolikosti. Na njihovim stranicama (zoo.hr/zelena-mreza-bioloske-raznolikosti) možete pronaći više o projektu kao i upute kako pomoći divljim životinjskim vrstama u svom neposrednom okolišu, primjerice u školskome dvorištu.
Dana 22. svibnja obilježava se Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Obilježimo ga ove godine kao ponosni vlasnici maloga „Divljeg vrta“.
Na kraju članka preuzmite i ppt prezentaciju za nastavu.
Izvori: www.dzzp.hr, www.zoo.hr, www.letitgrow.eu
