Razlikujemo četiri vještine u učenju stranog jezika: slušanje, čitanje, govorenje i pisanje. Pisanje i govorenje su produktivne vještine, a slušanje i čitanje receptivne vještine. Najsloženija jezična vještina upravo je pisanje. Koliko je složen proces razvijanja same vještine pisanja kod učenika, toliko je i složen proces vrednovanja tj. ocjenjivanja pisanih uradaka učenika od strane učitelja/nastavnika.
Nacionalni okvirni kurikulum propisuje razinu ovladanosti vještinom pisanja za učenike osnovnoškolske dobi na kraju četvrtog razreda osnovne škole na razini A1, što je pripremna faza, a nakon osmog razreda osnovne škole učenici bi trebali postići razinu A2 tj. temeljni stupanj prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
![](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/clanak_starcevic.jpg?itok=v8_Qqw4y)
Učenici bi tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja na razini A2 trebali steći temelje pozitivnog stava prema pisanju na stranom jeziku i samopouzdanje pri pisanju, uočiti razlike između govorenih, jednostavnih i nešto složenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na stranom i materinskom jeziku i ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku. Također se očekuje da će učenici moći primjenjivati odgovarajuću kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije pri planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategije suradničkoga i individualnoga učenja, koristiti dvojezične rječnike i različite izvore, uključujući i elektroničke medije i obrazovne programe. Očekuje se da će učenici moći samostalno pisati kraće tekstove u svakodnevnoj komunikaciji, služeći se pri tom jednostavnim i nešto složenijim jezičnim strukturama i uvriježenim pravilima komunikacije kulture jezika koji uče te kroz pisanu formu izraziti svoje osjećaje, iskustvo, mišljenje i znati ga obrazložiti.
Pisanje je složen kognitivan zadatak za svakog učenika, a kako bi učenik ovladao vještinom pisanja prethodno treba ovladati vještinama kao što su: poznavanje grafičkog i ortografskog sustava prema važećim normama tj. pravopisu jezika kojeg uči, poznavanje vokabulara te pravilan izbor jezičnih struktura na razini rečenice, poznavanje pravilnog reda riječi ovisno o tomu je li rečenica jesna, niječna ili upitna, prilagođavanje stila pisanja određenoj komunikacijskoj situaciji, organiziranje kraćeg teksta u smislenu cjelinu te planiranje i organiziranje pisanja.
Pri oblikovanju pisanih zadataka za učenike i odabiru pisanih formi potrebno je uzeti u obzir interese učenika i teme koje su bliske njihovoj razvojnoj dobi i svakodnevici. Upravo je odabir teme ključan u motiviranju učenika za pisanje i kreativan izričaj. Novi predmetni Kurikulum Engleskog jezika omogućava veću autonomiju samom nastavniku, a time i odabir tema i nastavnih sadržaja na temelju kojih će učenici steći znanja i potrebne kompetencije i ostvariti Kurikulumom planirane ishode. Stoga je i preporuka da u kreiranju GIK-a tj. Godišnjeg izvedbenog plana poučavanja nastavnik razgovara s učenicima i aktivno ih uključi kao sukreatore dokumenta na način da sami učenici predlože pojedine teme u GIK-u na temelju kojih će steći znanja i potrebne kompetencije. Također, nastavnik ima autonomiju i u kreiranju nastavnog procesa i određivanju vremenskog razdoblja koje je potrebno učeniku/učenicima za ostvarivanje određenog ishoda.
U kojem opsegu i u kojoj mjeri će učenik/učenici ostvariti planirane ishode navedene u Kurikulumu nastavnog predmeta Engleski jezik, uvelike ovisi i o samom nastavniku i njegovoj sposobnosti poučavanja, te primjeni suvremenih metoda i oblika rada u nastavi u kojima je učenik aktivni sudionik procesa učenja.
Jedan od ključnih čimbenika za razvijanje vještine pisanja u engleskom jeziku jest dovoljna izloženost učenika samom jeziku i to već od najranije dobi. U današnje vrijeme u kojem smo svakodnevno okruženi digitalnom tehnologijom i medijima kao što su Internet, televizija, digitalne aplikacije i sl. pretpostavka je da učenici lakše svladavaju i brže uče nove riječi u stranom jeziku. Samim time proširuju svoje znanje vokabulara i usvajaju ključne jezične strukture koje su temelj za razvoj same vještine pisanja. Međutim, kako bi se postigla uspješnost u pisanju potrebno je u primjeni pravilno koristiti i određene jezične zakonitosti i gramatiku, te savladati spelling. Upravo je to onaj dio stranog jezika u kojem učenici imaju najviše poteškoća. Činjenica je i da učenici u osnovnoj školi uglavnom vrlo rijetko pišu sastavke u sklopu nastave stranog jezika tj. naglasak je više na govornoj komunikaciji i vještini slušanja i čitanja. Reformom školstva se i to laganim koracima mijenja.
Razlikujemo nekoliko etapa pisanja:
- -aktivnosti prije pisanja (dogovor i odabir teme, organizacija i jasne upute)
- -proces pisanja (pisanje first drafta tj. radne verzije)
- -pregled i uređivanje i pisanje final drafta
Izuzetno je važno da pri drugoj etapi u pisanju učenicima pružimo podršku u smislu povratne formativne bilješke ili feedbacka u kojem se potrebno osvrnuti na radnu verziju pisanog uratka te pomoći učeniku da sam uoči eventualne pogreške. U formativnoj bilješci važno je dati i jasne smjernice učeniku što je potrebno poboljšati u pisanom uratku, bilo da je riječ o organizaciji teksta, prilagodbi stila pisanja zadanoj pisanoj formi, odabiru vokabulara, spellingu ili jezičnim zakonitostima.
Takva analiza first drafta može se provesti u razredu i u obliku vršnjačkog vrednovanja u kojem učenici međusobno jedni drugima čitaju radne verzije pisanih uradaka i uz pomoć checkliste provjeravaju sadržava li tekst sve potrebne sastavnice. Učenici na taj način aktivno sudjeluju u procesu učenja i procjenjuju uspješnost ostalih učenika. Takve primjere vrednovanja kao učenje u obliku vršnjačkog vrednovanja može se primijeniti pri pisanju različitih sastavaka na odabranu temu, eseja, opisa, kratkih priča, intervjua i sl.
U nastavku prilažemo i jedan primjer rubrika za vršnjačko, ali i sumativno vrednovanje pisanih uradaka u nastavi engleskog jezika primjenjive i na ostale strane jezike.
![](https://www.profil-klett.hr/sites/default/files/styles/sx_1170/public/rubrika_starcevic.png?itok=JcCR5L6E)
U nastavi na daljinu učitelji su, poput autorica ovog članka Željke Starčević i Ivane Hrastović Mandarić, kao dodatnu sastavnicu mogli dodati i sastavnicu „aktivnost“ te ju razraditi prema istim gore navedenim bodovima ovisno o pravovremenom dostavljanju zadatka tj. kašnjenju istog, a što je u skladu s Preporukama MZO-a.
Literatura: Predmetni kurikulum Engleski jezik, Nacionalni okvirni kurikulum
Autorice: Željka Starčević, učitelj mentor i Ivana Hrastović Mandarić, učitelj savjetnik