Sviđalo nam se to ili ne, činjenica je da se u mnogim školama na likovnu umjetnost, glazbu i dramski odgoj gleda kao na odmor za učenike. Učenici se prema tim predmetima mogu odnositi kao prema posebnim, izbornim ili dodatnim, podrazumijevajući tako da je umjetnost odstupanje od prave nastave, što ni izdaleka ne odgovara istini.
Umjesto da pruže odmor od učenja, satovi umjetnosti omogućuju učenicima prostor koji im je potreban da obrade i iskoriste ideje iz svih područja. Kritička analiza umjetnosti iz nekog razdoblja, primjerice, može poduprijeti lekciju iz povijesti. Analiziranje likovne umjetnosti i arhitekture može biti iskorišteno za ilustraciju matematičkih koncepata, poput Fibonaccijeva niza ili simetrije.
STEAM (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika) uzdiže nastavu umjetnosti od sporedne do glavne uloge. Umjesto da samo demonstriraju ideje iz drugih predmeta, satovi umjetnosti i sami po sebi zavrjeđuju razmatranje dok ideje iz prirodoslovlja, matematike, povijesti i jezika mogu također pružiti potporu učenju umjetnosti. Štoviše, umjetnost poučava obrazovne ideje i vrijednosti na način koji nije dostupan ni jednom drugom predmetu. Znanstveni radovi pokazuju da izobrazba u umjetnosti pridonosi pouci učenika u društveno-emocionalnim vještinama, potičući nepristranost i poštenje, motivirajući tako sveukupni školski uspjeh.
Umjetnost otvara prostor učenicima da otkriju iskustva drugih i daje im pripravnu platformu da podijele vlastita. Ne čudi stoga da sudjelovanje u umjetnosti od rane dobi stimulira učenike u njihovu društveno-emocionalnom razvitku. Rezultati nekih istraživanja pokazuju da će oni darovitiji iskazati veću sposobnost za promjenu i popravljanje svojeg raspoloženja, kao i da su manje sramežljivi, zabrinuti i agresivni.
Učitelji znaju da su društvene i emocionalne vještine ključne za učenike svih dobnih skupina. Uvažavamo li poučavanje naših učenika samosvijesti i suosjećajnosti za druge, onda je umjetnost zasigurno prava stvar za tu svrhu. Izobrazba u umjetnostima ne pomaže nam samo razumjeti svijet nego nam pomaže živjeti u njemu.
Koliko god se učitelji trudili potaknuti uspjeh svakog učenika, važno je prepoznati utjecaj društveno-ekonomskog statusa učenika na njihovu izloženost umjetnosti. Fran Smith, autorica članka Why Arts Education is Crucial, and Who’s Doing It Best sjajno to objašnjava: „Od Mozarta za bebe do baletnih suknjica za tek prohodalu djecu, pa do obiteljskih odlazaka u muzej, djeca imućnih roditelja, koji usto streme k umjetnosti, općenito su izložena umjetnosti neovisno o tome omogućuje li im to ili ne javna škola. Djeca iz obitelji s niskim dohotkom, često, nisu.“
Dajući prednost umjetničkoj izobrazbi u našim školama, učitelji pripomažu poravnavanju „igrališta“. Učitelji umjetnosti, dakle, postaju ključnim igračima u omogućavanju prigoda učenicima kojima je potrebna vremenski ograničena ili stalna pomoć te učenicima pridošlima iz neprivilegiranih društvenih i ekonomskih uvjeta. U izvješću 2012 NEA report iznosi se da srednjoškolski učenici kojima je potrebna vremenski ograničena ili stalna pomoć, a koji pohađaju intenzivan umjetnički program imaju brojne akademske koristi u usporedbi s njihovim vršnjacima. Primjerice, izobrazba u umjetnostima povezana je s boljim školskim rezultatima, višim karijernim ciljevima uz izraženiji građanski angažman. Čak i bolje od toga: i dok se NEA u izvješću usredotočila na utjecaj umjetnosti na učenike niskog društveno-ekonomskog statusa, nalazi su pokazali da učenici s boljom i lošijom ekonomskom situacijom podjednako imaju koristi od izobrazbe u umjetnostima.
Čak i učitelji koji prešutno podržavaju tu izobrazbu mogu i dalje oklijevati u davanju joj istog prvenstva kao matematici ili pismenosti. Naposljetku, i dok dobro odmjeren školski dan može pogodovati učenicima svakodnevno, hoće li nastava umjetnosti ili glazbe voditi k uspjehu na isti način kao što to čine i „školski“ predmeti?
Apsolutno! Zapravo, ako se nastavi iz umjetnosti dade prvenstvo u školskom danu učenika, mnogo je vjerojatnije da će to potaknuti njihovo sveukupno školsko postignuće. Primjerice, prema prije spomenutom NEA-inom izvješću: „za učenike koji imaju pristup umjetnosti u srednjoj školi tri puta je vjerojatnije da će postići zvanje sveučilišnog prvostupnika prije nego oni koji ne posjeduju to iskustvo (17 nasuprot 5 postotaka)“. Slično tome, u izvješću se navodi da će učenici koji su se obrazovali u umjetnosti na fakultetu vjerojatnije odabrati područja poput prava, medicine, obrazovanja ili menadžmenta. Izgleda da je visoko prioritetna izobrazba iz umjetnosti istoznačnica s visoko prioritetnim školskim postignućem.
Promjena percepcije nastave umjetnosti iz „sporedne uloge“ u „vodeću damu“ u izobrazbi učenika može dovesti do nekih izmjena, ali je promjena vrijedna napora. Izobrazba iz umjetnosti pomaže učenicima izgraditi društveno-emocionalne vještine, potiče poštenje i nepristranost te potpomaže sveukupan školski uspjeh. Učenje tih vrijednosti nije ni izborno ni dodatno – nego je ključno za izobrazbu naših učenika.
Izvor:
