Zatamni suvišno, otkrij poetično | Profil Klett

07. siječanj 2019.

Zatamni suvišno, otkrij poetično

Autor: Gabrijela Vojvodić

Dok je Austin Kleon imao blokadu pisanja, slučajno je otkrio novu metodu stvaralaštva. Čitajući novinski članak, uvidio je da odabrane riječi tvore poetsku cjelinu, stoga ih je obilježio, a ostale riječi zatamnio. Nazivajući se piscem koji crta, objavio je i knjigu „Newspaper Blackout“ i tako svijet upoznao s metodom Blackout Poetry.

 

Tražeći kreativne zadatke za svoje učenike, potražnja me dovela do Pinteresta i slučajnog otkrivanja ove metode. Odlučila sam ju predstaviti učenicima želeći im približiti poetski diskurs, ali i pridonijeti razvijanju sposobnosti da od postojećega oblikuju nešto novo, inovativno.

 

Riječi za pjesmu već su napisane na stranici proznoga teksta, ali je upravo na umjetniku da napravi izbor među riječima i udahne im novi život. Radom na jednoj stranici postojećega proznoga teksta, riječi i sintagme se izoliraju, a zatim povezuju kako bi stvorili lirska djela. Naravno da su pojedine stranice zahvalnije od drugih te da se od nekih riječi lakše može doći do uspješne poezije.

Dekonstrukcija pa rekonstrukcija

 

Prije samog zadatka činilo mi se potrebno osvijestiti učenicima u kojim sve oblicima dolazi poezija te im predočiti i onu suvremenu kako bi uvidjeli da i kraće forme donose bogatstvo izraza. Potrebno je da formu pjesme stave u drugi plan, a usmjere se na to da je pjesnički jezik slikovit, zvučan, ritmičan i osjećajan.

 

Primjerice, pjesma profesora Krešimira Bagića:

 

                           Trebalo bi srušiti zidove.

                           Zašto

                          A zašto ne?

 

Ili pjesnika Stjepana Adžića:

 

                                      ***

                           Tonem u dubinu.

                           Gubim daljinu.

                          Sređujem nutrinu.

 

                              Sav trud

 

                           Važem riječi.

                           Krojim pjesmu.

                          Obradujem srce.

 

                                       ***

                            Ori, žanji, zbori.

                            Kada te umor svlada

                           Odmori.

Savjeti za otkrivanje poezije:

 

  1. Izabrati vezani tekst iz knjige, novina ili časopisa.
  2. Letimično pregledati tekst i uočiti riječ koja je smisleno i značenjski bogata te koja postaje središnji motiv, određuje temu i omogućuje lakše povezivanje ostalih riječi.
  3. Pročitati stranicu u cijelosti i olovkom zaokružiti riječi. Izbjegavati zaokruživati više od dvije riječi u nizu.
  4. Nakon što su odabrane riječi zaokružene, one se mogu prepisati na poseban papir kako bi se lakše procijenila njezina vrijednost kad je izdvojena samostalno.
  5. Riječi navesti redom kako se pojavljuju na stranici teksta odozgo prema dolje, s lijeva na desno. Pokušati što manje remetiti poredak kako se ne bi čitatelju otežalo čitanje.
  6. U skladu s temom novotvorevine, poželjno je kreativno osmisliti prekrivanje suvišnih riječi. Najjednostavnije je da se sve riječi oboje crnom bojom, a odabrane riječi ostave neobojanim. No mogućnosti su beskrajne.

 

Za učenike od 5. do 8. razreda zanimljiv je rad na stranicama zbirke bajki „Priče iz davnine“ Ivane Brlić-Mažuranić. Bajke su pogodne jer su pune slikovitih opisa, ritmičnih rečenica te bogatog izraza i rječnika. Budući da je učenicima vrlo važno značenje svih riječi koje mogu iskoristiti, oni će pokazati interes za svaku koja im je nepoznata te će zapitkivati ili samostalno tražiti u rječniku. Kada pronađu skrivenu poetičnost u odabranim riječima, učenici su ohrabreni za daljnje oblikovanje svojega djela. Postaje im jasno da je poezija posvuda oko nas, samo ju treba potražiti.

 

U galeriji pogledajte fotografije radova učenika Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu: Pie Modrušan, Anje Tozan, Tomislava Vlajčevića i Veronike Gadže, a usto u priloženom dokumentu pročitajte njihove pjesme.

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Otvorimo dveri i zavirimo u priču

Hrvatski jezik nastavni je predmet koji ujedinjuje sve četiri jezične djelatnosti: čitanje, pisanje, govorenje i slušanje. Osim toga, važno je integrirati ishode i drugih nastavnih predmeta te međupredmetnih tema kako bi sat bio dinamičan, kreativan, prepun aktivnosti te ispunio ciljeve i ishode predmeta Hrvatski jezik. U planiranju takvog sata ili ciklusa sati obično polazi od teksta. Tekst je, dakle, u fokusu interesa učitelja i s tekstom i oko njega planiraju se sve ostale aktivnosti.

Vjenceslav Novak: učitelj, profesor glazbe i književnik

Rodio se u Senju 1859. godine. U rodnome gradu završio je osnovnu školu i dva razreda gimnazije, a svoje školovanje nastavio je u Zagrebu i Pragu. Postao je učiteljem, a malo kasnije i profesorom glazbe.

Autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke, a u književnosti je pravu afirmaciju postigao pripovijestima i romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski. Martina Kollar Billege, Gordana Ivančić, Vlatka Mijić, Nevenka Puh Malogorski
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas , A. Radeljić
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, Z. Lugarić, Z. Romić, L. Sykora-Nagy G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković