U povodu 100. godišnjice rođenja Vjenceslava Richtera i njegove retrospektivne izložbe u zagrebačkom MSU, donosimo prijedloge kako se inspirirati djelima velikana hrvatske arhitekture i umjetnosti u likovnom natječaju Želim, stvaram, oblikujem.
Vjenceslav Richter bio je jedan od naših najznačajnijih osobnosti i vizionara 20. stoljeća na području arhitekture i likovnih umjetnosti. Rođen je 1917. godine u Omilju kod Sv. Ivana Zeline te ove godine slavimo 100-godišnjicu od njegova rođenja. Richter je bio arhitekt po struci, ali to ga nije ograničavalo da se bavi i drugim područjima likovnog izražavanja i stvaranja. Uz arhitekturu djelovao je i na području slikarstva, crteža, grafike, kiparstva, teorije dizajna, scenografije...
Bio je jedan od osnivača i član umjetničke grupe EXAT 51 (EXSPERIMENTALNI ATELJE, osnovan 1951. godine).
Zalagao se za apstrakciju te za ravnopravnost i sintezu svih područja likovnih umjetnosti, posebice za ravnopravnost i sintezu primijenjene i 'čiste' umjetnosti.
Moglo bi se reći da je bio jedna od onih velikih ličnosti koje su svojim vizijama i shvaćanjima bile ispred svoga vremena, što se izuzetno dobro vidi u njegovim nacrtima iz ciklusa Sinturbanizam. Nacrti prikazuju njegovu viziju arhitekture namijenjenu velikom broju ljudi, u kojoj je dao svoj doprinos prilagođavanju arhitekture suvremenom načinu života i u kojem je bio vođen željom da svede gubitak vremena na najmanju moguću mjeru.
Njegov pristup nije bio klasičan, nego eksperimentalan u istraživanju novih mogućnosti na području likovnosti te usmjeren sintezi raznih područja vizualnih umjetnosti. Izuzetno je teško istaknuti što je najbolje i najzanimljivije u Richterovu radu, jer svako njegovo djelo iznova fascinira svojom originalnošću, sistematičnošću, dubokim razumijevanjem likovnih elemenata i materijala.
Richterova djela nipošto ne ostavljaju čovjeka ravnodušnim, a njegov iznimno bogat i raznovrsan opus rezultat je njegovog vjerovanja da se do inovativnih i kreativnih umjetničkih rješenja dolazi eksperimentiranjem i istraživanjem.
Pozivamo sve učitelje i učenike da se uključe u izradu likovnih radova za likovni natječaj Želim, stvaram, oblikujem čiji je cilj putem likovnosti potaknuti svijest o kulturnoj i prirodnoj baštini. Kao poticaj za rad možete izabrati radove V. Richtera, a u tom slučaju predlažemo neke od tema i tehnika koje su u skladu s kategorijama natječaja:
1. Slikam graditeljsku baštinu
1.1 Arhitektura Vjenceslava Richtera
Izaberite jednu od kuća (eksterijer ili interijer) koju je projektirao V. Richter i naslikajte ju.
Motiv: kuća/zgrada ili detalj arhitekture
Tehnika: slikarske tehnike akvarel, gvaš ili kombinirane (akvarel/flomasteri ili tuš)
Materijal: akvarel-papir, vodene boje, meki kist, flomasteri ili tuš
Popis djela za inspiraciju
Richter je projektirao mnoge značajne građevine i izložbene paviljone za međunarodne sajmove u Trstu, Milanu, Stockholmu, Beču, Hannoveru, Parizu, Chicagu te paviljon na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu, Torinu i Montrealu.
U Hrvatskoj je radio na projektima: zgrade tvornice Saponia u Osijeku, austrijskog paviljona na Zagrebačkom velesajmu, interijeru Ritz bara u Zagrebu, interijeru gradske vijećnice u Slavonskom Brodu, kavani Corso u Zagrebu, svojoj kući na Vrhovcu 38, obiteljskim kućama u Zagrebu, vili Zagorje na Pantovčaku u Zagrebu, interijeru galerije Forum i knjižare Naprijed u Zagrebu, urbanističkom projektu naselja Sopot u Zagrebu, zgradi Više ugostiteljske škole u Dubrovniku. Radio je i na projektima muzeja: Muzej revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu (današnji dom HDLU-a), Muzej revolucije u Beogradu, Muzej revolucije u Sarajevu, Muzej starina u Aleppu.
1.2 Moja idealna kuća
Osmislite svoju idealnu kuću i naslikajte ju. Neka sadrži elemente radova V. Richtera.
Nacrtajte ju u slikarskoj tehnici po vašem izboru (može i u kombiniranoj tehnici).
Motiv: kuća/zgrada ili detalj arhitekture
Tehnika: slikarske tehnike akvarel, gvaš, ili kombinirane (akvarel/flomasteri ili tuš)
Materijal: akvarel-papir, vodene boje, meki kist, flomasteri ili tuš
Uz drugu temu natječaja Oblikujem škrinju za čuvanje naše baštine dizajnirajte kutiju koja će biti ukrašena geometrijskim ornamentom ili nekim drugim likovnim elementima kakve je koristio V. Richter: geometrijski oblici, ritam linija i/ili oblika, prostorni i gravitacijski crtež kao inspiracija za dizajn, spontani crtež kao inspiracija za dizajn, ciklus Sistemsko slikarstvo ili Sistemska grafika kao inspiracija za rad itd.
Tehnika: kombinirana tehnika (aluminijski uleknuti reljef + 3D oblikovanje kartona)
Materijal: karton, aluminijska folija, krep-traka, škare, ljepilo, ravnalo, olovka...
Prema trećoj temi natječaja Dizajniram plakat Stablo mojeg zavičaja dizajnirajte plakat inspiriran likovnim elementima iz Richterovih radova.
Motiv: stablo ili detalj (list, cvijet, plod)
Tehnika: linorez (7. i 8. razred) ili kombinirana tehnika (svi razredi )
Poticaj: Richterova skulptura Plavi cvijet i drugi radovi
Materijal: papir, natron iz mape, kolaž-papir, rasteri, fotokolaž iz mape, flomasteri, škare, ljepilo, tuš, šestar, ravnalo
Za četvrtu temu natječaja Stvaram uzorke, modeliram pregače… osmislite dizajn jastučnice, prekrivača ili stolnjaka s motivima građenim od linija i ploha kakve je Richter koristio u svojim radovima (npr. geometrijski likovi, oblici iz ciklusa Spontani crtež itd.).
Tehnika: 3D oblikovanje tekstila ili papir-plastika
Materijal: papir iz mape, kolaž: u boji, raster i s motivima iz prirode, škare, ljepilo, klamerica
Ciklus Spontani crtež pogledajte na poveznici.
Kao inspiraciju, motiv ili poticaj za rad u bilo kojoj od tema možete uzeti jedan ili više ciklusa Richterovih radova koji je vama najinspirativniji (navedeni su samo neki primjeri).
U čast 100-godišnjice od Richterova rođenja u Muzeju suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu u tijeku je velika retrospektivna izložba Vjenceslav Richter, buntovnik s vizijom. Na izložbi su predstavljena djela iz raznih područja likovnog stvaralaštva i opusa: arhitekture, skulpture, dizajna, scenografije, grafike, crteža itd. Navest ću neke od ciklusa čije radove možete vidjeti na izložbi: Sistemsko slikarstvo, Sistemska grafika, Spontani crtež, Prostorna grafika, Slika sa vlastitom sjenom, Prostorna slika, Sistemska skulptura, Reljefometar, Centre, centrije i centrijade, Sinturbanizam itd.
Ako već niste, preporučamo svim učiteljima i učenicima odlazak na ovu izložbu. Izložba je otvorena do 10. prosinca 2017. godine.
Uz izložbu u prostoru MSU-a možete pogledati i djela učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna i studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta, nastala u sklopu velikog edukativnog projekta RICHTER 100.
Osim što neka djela možete vidjeti na izložbi, nakon zatvaranja izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti predlažemo da posjetite kuću V. Richtera na Vrhovcu 38, gdje je umjetnik živio i radio i gdje možete uživati u drugačijoj, intimnoj atmosferi nekadašnjeg umjetnikovog atelijera.
Kuću u kojoj je živio i radio, i koju je sam projektirao, te zbirku svojih vrijednih djela poklonio je Gradu Zagrebu. Kuća je za javnost otvorena i pretvorena u galerijski prostor pod nazivom Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter donacija Gradu Zagrebu. Ta prekrasna vila na Vrhovcu okružena je parkom u kojem se nalaze umjetnikove skulpture velikih formata.
Zbirka sadrži vrijedna djela, čiji se postav konstantno mijenja, a u kući, uz naravno Richterova djela, možete vidjeti zanimljive povremene izložbe poznatih suvremenih umjetnika i uživati u koncertima na otvorenom (u toplijim mjesecima).
Otvorenje retrospektivne izložbe Vjenceslava Richtera “Buntovnik s vizijom” dobar je poticaj za različite nastavne teme likovne kulture. Njegova djela ostaju inspiracija koja neumorno potiče na nova stvaranja.
Crteži u linearnoj perspektivi kao i trodimenzionalne perspektivne slike s različitim kutovima gledanja potaknuli su našu ideju da stvaramo crteže gradova iz ptičje i žablje perspektive s svim dijelovima koje jedna urbana cjelina sadržava. Učenici su stvarali crteže iz dvije različite perspektive, odnosno dva različita kuta gledanja. Donji rakurs predstavlja pogled iz žablje perspektive a gornji rakurs poglede iz ptičje perspektive. Učenici su postavili horizont visoko ili nisko na papiru. Oblikovali gornje plohe zgrada i povlačili dijagonalnim pravcima u jedno središte, tzv. očište ili nedogled. Ovakav postupak učenici povezuju s konstrukcijom mnogokuta u matematici. Nakon što su iscrtali dijelove zgrada, ucrtali su ceste, automobile i drveće. Sve su bojali u tonskoj modelaciji laviranim tušem koja nije izražena samo na objektima već daje i njihovu sjenovitost na plohi. Time je povećana još veća iluzija trodimenzionalnosti na ravnoj plohi.
Ponajviše o utjecaju Richterovih djela možete iščitati u učeničkim radovima. Njihova djela predstavili smo na prigodnoj izložbi u holu OŠ Samobor na obostrano zadovoljstvo svih učenika i posjetitelja.
