Na taj se dan šira središta brojnih europskih i svjetskih gradova, i mnogih hrvatskih, pretvaraju u pješačke zone. Tim danom se zaključuje Europski tjedan mobilnosti koji se u organizaciji Europske komisije održava svake godine od 16. do 22. rujna, a posvećen je održivoj mobilnosti. Europske se lokalne vlasti potiče na uvođenje i promicanje mjera održivoga prijevoza i povećanja kvalitete života u urbanim sredinama, a stanovnike se poziva da isprobaju alternative uporabi automobila radi smanjenja emisija zagađivača u zrak.

Osim toga, sektor prometa odgovoran je za gotovo 30 % emisija ugljikova(IV) oksida u EU-u, od čega 72 % odlazi na cestovni promet. Tvari koje zagađuju zrak, podižu rizik od obolijevanja od karcinoma te doprinose problemima kao što su astma, srčana oboljenja, urođene mane i iritacija očiju. 

Europskim danom bez automobila pokušava se djelovati na svijest svakoga pojedinca. Treba imati u vidu upravljanje prostorom, urbano planiranje te suradnju sa zdravstvom. I krajobrazno planiranje neizdvojivi je dio ove priče jer znamo da drvoredi i biljke uličnih sklopova povećavaju estetsku i ambijentalnu vrijednost, ugodnost, atraktivnost i kvalitetu doživljavanja prostora. Općenito, ulice u kojima nema zelenih površina i drvoreda manje su ugodne za kretanje i boravak pješaka. Vegetacijski elementi u uličnome sklopu mogu biti korišteni radi zaštite od zagađenja jer u određenome stupnju zadržavaju prašinu i druge čestice iz zraka. Učinkovitost zaštitnih prepreka raste s povećanjem širine biljnoga sklopa, ali ovisi i o vrstama biljaka. U uličnim sklopovima mogu se upotrebljavati i vegetacijski pojasovi za zaštitu od buke koju stvara gradski promet. Za tu namjenu učinkovitije su biljke s gustom krošnjom i velikom površinom lista jer dobro apsorbiraju buku.