Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Obilježava se svake godine 29. travnja, na rođendan francuskoga plesača i koreografa Jean-Georgesa Noverrea (1727. – 1810.). Noverre je jedan od najvećih reformatora plesne umjetnosti i autor knjige Pisma o plesu i baletu.
Ples je tjelesno izražavanje pokretom i ritmom, veza osjećaja i ideja.
Nitko nije izumio ples. On je duboko u srcu svake kulture u povijesti. Najstarija svjedočanstva o plesu nalaze se na paleolitičkim špiljskim crtežima. Najraniji oblici plesa često su bili magijskoga značaja. U plesnim ritualima plesač je molio bogove da mu podare kišu, bogatiji urod, povećanje plemena i dr.
Ples je, osim u ljudskome svijetu, poznat i u životinjskome svijetu, stoga se može reći da je stariji od postojanja ljudi. Premda danas neki smatraju da postoje ljudi koji ne znaju plesati, to zapravo nije moguće. Ples je kineziološka aktivnost koja povezuje ljude neovisno o njihovu podrijetlu. Univerzalno je sredstvo izražavanja i komunikacije te čovjeku bitna kineziološka aktivnost.
Ples je vrlo koristan za naše zdravlje i podizanje dobroga raspoloženja.
Ples nas ispunjava veseljem i zadovoljstvom. Pomaže u smanjivanju stresa i utječe na naše pamćenje: poboljšava učenje, koncentraciju i memoriju. Plesanje djeluje na poboljšanje cirkulacije krvi i limfe, poboljšava tonus mišića, olakšava pokretljivost i smanjuje ukočenost tijela. Ples potiče kreativnost i izražavanje osjećaja. Ples ispravlja držanje. Ples potiče otpuštanje hormona u tijelu kao što su endorfini i zbog toga smo bolje volje te nas čini pozitivnijima i optimističnima. Jača imunosni sustav i poboljšava kvalitetu sna. Smanjuje napetost, stres i anksioznost. Poboljšava čovjekovo duševno zdravlje. Znojenjem i izdisanjem prilikom plesanja odstranjuju se štetne tvari iz tijela. Usporava proces starenja i produljuje čovjekov životni vijek. Ples ima i ulogu u prevenciji pretilosti, dijabetesa – šećerne bolesti, osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, bolesti lokomotornoga sustava, bolesti dišnoga sustava, depresivnih i anksioznih poremećaja.
Ljudi koji plešu su pristupačniji, otvoreniji i lako stvaraju nova poznanstva.
Terapija plesom novija je disciplina nastala kao posljedica istraživanja koja su potvrdila da tijelo i um utječu na očuvanje zdravlja i nastanak bolesti. Bitno je neprestano se kretati. Krećući se s drugima i promatrajući ih kako se kreću, možemo najbolje osjetiti njihove osjećaje, čitati njihove misli i povezati se s njihovom energijom.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
