Godinama se od učenika traži zapamćivanje velikog broja činjenica koje trebaju reproducirati te nakon toga većinu tih podataka brišu iz memorije kako bi napravili mjesta za nove informacije. Rijetko tko djecu pita za mišljenje tako da iako svi imaju razvijeno mišljenje o raznim stvarima koje ih okružuju, nisu sigurni kako ih izreći na najbolji način. Ovdje nastupamo mi, njihovi učitelji i nastavnici koji, ako već nismo i prije, onda smo sada u sklopu Škole za život počeli koristiti različite metode kako bismo učenike naveli na kritičko mišljenje.
Jeste li se našli u situaciji kada ste učenicima postavili pitanje te ih zamolili za njihovo mišljenje, a sve što ste dobili bio je tajac. Čak i oni učenici koji inače rado sudjeluju na satu, ovaj put spustili su pogled i nadali se da ih nećete prozvati. Što se dogodilo? Otkrijte kako na nastavi stranih jezika, posebice na satovima Njemačkog, potaknuti učenike da izraze svoje mišljenje. Na primjerima iz udžbenika Maximal učiteljica njemačkoga jezika Doroteje Vojedilov daje konkretne primjere i savjete kako potaknuti i razviti kritičko mišljenje u učenika.
No, za početak, što je uopće kritičko mišljenje? Ono je po najjednostavnijoj definiciji objektivna analiza i vrednovanje nekog predmeta radi oblikovanja mišljenja i zaključka o njemu. (Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/speak-up/kako-pisanje-razvija-sposobnosti-kritickog-razmisljanja-10845- blog.vecernji.hr). Je li nam ono stvarno potrebno u svakodnevnom životu? Vjerujem da ćemo se svi složiti da nam je ono izuzetno važno. Pomoću kritičkog mišljenja prepoznat ćemo vlastite predrasude te pronaći put do različitih vrsta informacija. Lakše ćemo razdvojiti važne od manje važnih informacija te ćemo ostati vjerni sebi, a ne dolaziti pod utjecaj tuđeg mišljenja. Na kraju, kritičko mišljenje potiče i razvoj kreativnosti, još jedne izuzetno važne vještine.
Kao što slika govori više od tisuću riječi, tako i konkretan primjer iz nastave daje bolju sliku od većine definicija. Jedna od tema koja se svake godine provlači kroz nastavu svakako su hobiji i interesi. Većina učenika bavi se nekom aktivnošću izvan škole: sportom, glazbom, plesom, slikanjem i dr. No, počnemo li razgovarati o toj temi, često ćemo osjetiti jaz između sportaša i umjetnika. Naš zadatak je navesti učenike da dublje promišljaju o ovoj temi u čemu će nam pomoći udžbenik Maximal 2 i tema Ich mag das.
Sat možemo započeti slikom koja nudi veliki broj riječi (prilog 1), a učenike ćemo zamoliti da u bilježnice zapišu nekoliko pojmova s ove slike koji najbolje opisuju njihove interese. Nakon toga svaki učenik će reći jednu rečenicu o sebi: Ich mag... Ich spiele.... Ich singe... Ich... gern.
Nadovezat ćemo se pitanjima kojima ćemo sportaše ispitivati o glazbi, glazbenike o fotografiji itd: Hörst du auch gern Mozart oder Beethoven? Spielst du ein Instrument? Treibst du Sport? Warum nicht? (Maximal 2, str. 31).
Budući da se radi o 5. razredu i drugoj godini učenja, možemo dozvoliti učenicima da na hrvatskom jeziku izraze svoje mišljenje o ostalim hobijima: zašto ih smatraju manje važnima ili manje zanimljivima. Ovdje će im pomoći i dijalog između Jana, Antona i Alicie (Maximal 2, str. 29) koji također izražavaju svoje mišljenje o različitim interesima. Ponudimo učenicima izraze koje će koristiti u sastavljanju rečenica (doof, spitze, gern, toll...).
Svaki učenik kreće od polazne točke – vlastitog mišljenja - a zadatak je kroz različite informacije navesti učenike da preispitaju svoje stavove.
Pitajmo ih zašto su nešto rekli, što ih je potaknulo na to. Učenici će zatim u grupama izraditi oluju ideja – za svaki od ponuđenih interesa pronaći će što više dobrih osobina, tj. razloga zašto je dobro baviti se baš tim hobijem (prilog 2).
Učenici će predstaviti svoje radove te na taj način doći do potrebnih dokaza koji će utjecati na proširenje njihovog vlastitog mišljenja. Zaključke ponovno možemo izraziti na hrvatskom jeziku: Slušanje klasične glazbe može pomoći kod učenja (Marko, rukomet). Bavljenje sportom važno je za zdravlje (Ivona, violončelo). Slikanje nije samo šaranje po papiru, na taj način učimo uočavati detalje (Fran, gluma).
Navikavajmo učenike na promišljanje, izražavanje mišljenja, na traženje dokaza i odabir pravih informacija. Na taj način pokazat ćemo im pravi put do kvalitetnog razmišljanja.
Komentari
potpuno se slažem