U kontekstu nastave na daljinu donosimo zanimljive aktivnosti uz brojne nastavne listiće i jedan worwall kviz kojima možete obilježiti Dan Europe na nastavi Njemačkoga jezika. Inspirirajte se europskom kulturom i poviješću u virtualnim učionicama!
U početku sam ostala i malo neugodno iznenađena koliko učenici viših razreda osnovne škole malo znaju o kontinentu na kojem živimo, pa sam tako krenula od onog najjednostavnijeg – izradili smo plakat s nazivima zemalja članica Europske unije, njihovim glavnim gradovima i zastavama svake pojedine zemlje. Sljedeće godine projektu se pridružila i kolegica iz Engleskog jezika, te su tako nastala dva dvojezična i estetski zanimljiva plakata.
Sljedeće godine smo dodali i zastavu Europske unije, objasnili njezino značenje, naučili autore stihova i kompozitora europske himne, proučavali na geografskoj karti smještaj zemalja članica... Već tu se ostvarila korelacija s Geografijom, Glazbenim, Likovnim, Engleskim jezikom...
Svake godine dodala bih još ponešto i tako se tijekom vremena sakupila poprilična hrpa materijala, pa danas s osmim razredima temu Europe i Europske unije na samom početku svibnja obrađujemo punih pet nastavnih sati.
Moguće ju je obraditi i u drugim razredima, no odabrala sam baš osmi jer učenici tada već posjeduju solidno predznanje (geografija Europe uči se prema sadašnjem nastavnom planu i programu u 7. razredu, povijest Europe od 5. razreda, no za ovu temu najbitnija povijest Europe nakon Drugog svjetskog rata obrađuje se netom prije nego ja u stranom jeziku krenem s temom Europe i Europske unije).
U Prilogu 1 nalazi se primjer jednostavne tablice. Za njeno popunjavanje učenicima je potrebna geografska karta i Internet kao izvor podataka. Upisujući naziv zemlje, glavnog grada i službenog jezika pojedine države upoznaju se s nazivima zemalja Europske unije na njemačkom jeziku:
9. svibnja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann prvi je put iznio prijedlog o ujedinjenoj Europi. Pritom je važno shvatiti kontekst vremena: bile su to godine gospodarskog oporavka nakon Drugog svjetskog rata, godine u kojima se intenzivno razmišljalo kako se i na koji način i u budućnosti osigurati od sličnih strahota razaranja i smrti koje ratovi neminovno donose sa sobom. Prijedlog o ujedinjenoj Europi temelji se dakle na gospodarskim i političkim razlozima.
Nakon što je prijedlog realiziran osnivanjem Europske ekonomske zajednice, kasnije nazvane Europska unija, ovaj datum se obilježava kao Dan Europe.
Kratku povijest nastanka Europske Unije može se na satu obraditi uz pomoć materijala koji se nalazi u Prilogu 2.
Postoji skupina lingvista koji podrijetlo naziva našeg kontinenta pronalaze u grčkoj riječi eres, što znači dalek, dok neki drugi podsjećaju na azijsku riječ ereb, koja bi prevedena na naš jezik značila „zemlja zalazećeg sunca“, (Europa je zapadno od Azije).
Kako ne postoji jedinstveno i konkretno objašnjenje podrijetla naziva našeg kontinenta, rješenje je pronađeno u staroj grčkoj legendi.
„Na prostoru današnjeg Libanona živjela je princeza imenom Europa, čijoj ljepoti nije mogao odoljeti niti vrhovni grčki bog Zeus. Znajući ipak kako čedna princeza ne bi pristala na vanbračnu vezu (Zeus je bio u braku s božicom Herom), mudri grčki bog dosjetio se zanimljive ideje: pretvorio se u snažnog i raskošnog bika. U tom obličju se približio princezi Europi, kojoj nije trebalo dugo vremena da mu se, privučena njegovom snagom popne na leđa. Zeus – bik je iskoristio trenutak i s princezom zaplivao preko mora otisnuvši se na daleko i neizvjesno putovanje. Otok Krta je bilo prvo kopno koje su ugledali. Stigavši na obalu, Zeus joj se obratio riječima: „ Ja sam kralj ove prelijepe zemlje. Želim da odsad ti njome vladaš, a i ime ću joj dati po tebi. Neka se zove Europa!“.
Legenda kaže da je princeza živjela dugo i sretno u svojoj novoj domovini, te rodila Zeusu tri sina.“
Legendu sam pronašla na Internetu u orginalu na njemačkom jeziku i tako je nastao materijal putem kojeg se tijekom jednog školskog sata učenici upoznaju s podrijetlom naziva našeg kontinenta. Dodala sam i objašnjenje nepoznatih riječi, jer je tekst legende i za učenike osmih razreda poprilično zahtjevan za razumijevanje, a naći ćete ga u Prilogu 3.
Maknemo li se na trenutak od političkih konotacija, ostaje nam kontinent, ne jako velik po svojoj površini (jedino je Australija manja), koji na globusu izgleda kao poluotok s lijeve strane Azije. Geografske granice Europe obilježavaju Arktik na sjeveru i Sredozemno more na jugu, te Ural na istoku i Atlanski ocean na zapadu. Po gustoći naseljenosti odmah iza Azije, Europa je kontinent bogate prošlosti i velike kulturne raznolikosti, a više o tome naći ćete u Prilogu 4.
Prilog 5 predviđen je za peti sat na kojem se ponavljaju i utvrđuju usvojeni sadržaji. Predvidjela sam to u obliku kviza čija pitanja obuhvaćaju sva četiri do sada obrađena područja. Hoće li taj kviz imati natjecateljsko ozračje ili se koristiti kao provjera znanja ostaje svakom nastavniku na volju da svoj sat organizira kako želi.
Biti stanovnik Europe u trenutku sadašnjosti znači biti svjedokom povijesti u nastajanju. Europa se danas nalazi, po tko zna koji puta u povijesti pred velikim izazovima i promjenama. Neizvijesnost po pitanju budućnosti je jedina konstanta.
I dok se prije sedamdesetak godina ujedinjavanje Europe činilo kao idealno rješenje za gospodarski napredak i političko blagostanje kontinenta, danas se i opstanak Europske unije stavlja pod upitnik.
Nekoliko godina prije nego što je i naša zemlja postala članicom Unije, ustalio se običaj da se i u hrvatskim školama raznim projektima, radionicama, kvizovima i slično, a uglavnom u sklopu međupredmetnih tema obilježava Europski dan. Prilika je to da učenici ponove ili usvoje neka nova znanja vezana uz geografiju, povijest, kulturna i politička obilježja našeg kontinenta.
Europska unija zasnovana je na načelu ujedinjeni u različitosti, što znači da se nastoje sačuvati kulturološka nasljeđa zemalja članica. Među ta specifična obilježja spada i maternji jezik svake zemlje članice. Europska unija nema dakle svoj službeni jezik, nego se svi dokumenti, usmena i pismena korespodencija vodi na 24 jezika koja se govore u 28 zemalja članica. To konkretno znači jako puno (i jako dobro plaćenog) posla za prevoditelje.
I dok se u trenutku neizvjesne sadašnjosti mnogi roditelji pitaju kakvo obrazovanje priuštiti djeci kako bi bila što bolje spremna za nejasnu budućnost, ne samo zbog Europske unije, nego i zbog učestalih i neminovnih migracija koje su postale dio svakodnevice modernog čovjeka, usvajanje vještina stranog jezika svakako mi se čini jedan od boljih uloga u budućnost.
Provjerite svoje znanje uz worwall kviz https://wordwall.net/hr/resource/1999728 i dodatni 'europski listić' iz našeg repozitorija preuzmite ovdje.
A na ovoj poveznici nalazi se i BookWidgete radni listić: https://www.bookwidgets.com/play/ZW4AZD?teacher_id=4577810776588288
Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.
Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.
Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.
U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.
Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.
