Online nastava svakom predmetu postavlja određene izazove. Jesu li oni za nastavnike stranog jezika najveći? Reći ću samo da se 95 posto moje nastave u stvarnom razredu zasniva na komunikaciji; usmenoj, govornoj interakciji s učenicima, gestikulaciji, objašnjavanju na primjerima zapisanim na ploči, povezivanju slikovnog materijala s govorom… Sav taj scenarij treba sada prenijeti u virtualni svijet.

Sigurno da nije bilo lako. Prvih tjedana smo učili; i moji učenici i ja. Tijekom učenja su i pogreške dozvoljene. Uz ovakav stav su mi prvi tjedni bili manje stresni, a vjerujem i mojim učenicima, no ja sam iznimno zadovoljna onime što smo postigli.

Od samog početka provođenja nastave na daljinu vodila sam se činjenicom kako ona, uza sav moj trud, znanje i pripreme ne može 100 posto ispuniti kapacitete nastave u stvarnoj učioni. Taj princip treba uvažiti i prilikom vrednovanja i ocjenjivanja postignuća učenika. To nije zbog vlastite komocije nastavnika, niti zbog „popuštanja učenicima”, nego zbog poznavanja i uvažavanja objektivnih okolnosti u kojima se nalazimo.

Nadalje, treba uzeti u obzir dva bitna faktora prilikom ocjenjivanja. Jedan od njih je učenikov angažman koji pokazuje u redovitosti izvršavanja zadataka, a drugi je procjena njegovoga stvarnog znanja. Prvi faktor je objektivan i tako mu treba pristupiti prilikom ocjenjivanja (to podrazumijeva da smo do sada u komunikaciji s razrednicima i roditeljima ustanovili ima li učenik sve uvjete, odnosno informatičko-tehnološku podršku da redovito prati i prisustvuje nastavi na daljinu).

Drugi faktor ću nazvati subjektivnim jer na njega utječe nekoliko, nazovimo ih podfaktora.

Kod svakog ocjenjivanja trebamo voditi računa da ono bude vjerodostojno, jasno, praktično, objektivno, da zadaci nisu dvosmisleni… Ocjenjivanje u nastavi na daljinu pred nas stavlja još dodatne izazove.

Kako ćemo osmisliti zadatke? Koji će biti vremenski rok? Smiju li učenici tijekom rješavanja zadataka koristiti izvore znanja?

Kako bih izbjegla ovu zamku, odlučila sam kako u online nastavi neću u svrhu ocjenjivanja koristiti standardne testove kakve učenici pišu u klasičnom obliku nastave. Predmet koji predajem nudi puno drugih mogućnosti kojima mogu provjeriti znanje učenika, a neke od njih ću navesti na konkretnim primjerima.

1. Obrada novog teksta nakon koje provjeravamo razumijevanje pročitanog

Tekst je preuzet iz udžbenika Maximal 2: Maximal predstavlja, Das deutsche Schulsystem, str. 77.

Učenici sami rade na tekstu, traže objašnjenja nepoznatih riječi u rječniku (treba uzeti u obzir da već sama ova aktivnost, ako ju učenici rade potpuno samostalno traje jedan školski sat, dakle provjeru razumijevanja pročitanog najavljujemo za sljedeći sat).

Kod razumijevanja pročitanog obično koristim uobičajena tri tipa zadataka:

a) richtig/falsch

Nach dem Kindergarten gehen alle Kinder ins Gymnasium.   R      F

b) zadatak višestrukog izbora

Die Grundschule dauert in Deutschland meisten:

a) 3 Jahre       b) 4 Jahre     c) 5 Jahre

c) zadatak nadopunjavanja

Noten, Eins...

Es gibt 6 ___________. Die beste Note ist eine  _______ und die schlechteste eine Sechs.

2. Pisanje

Tekst koji su učenici obradili možemo iskoristi i kako bismo provjerili njihovu sposobnost pisanog izražavanja.

Ako su u pitanju sedmi i osmi razredi, možemo osmisliti zadatak Sažmi tekst u nekoliko rečenica, ako su pak u pitanju peti i šesti razredi olakšamo im zadatak i postavimo pitanja vezana uz tekst na koja odgovaraju cjelovitim rečenicama.

Na ovaj način provjeravamo ortografiju, pravopis, poredak riječi u rečenici, jezična pravila (pravilna uporaba glagola, zamjenica…).

3. Izrada mentalne mape

Još uvijek koristimo kao polazišnu točku isti tekst koji sada učenici jako dobro poznaju. U sljedećem zadatku ćemo provjeriti i koliko su ga razumjeli i koliko su vješti u pisanju.

Zadatak glasi: Izradi mentalnu mapu u kojoj ćeš grafički prikazati shemu školskog sustava u Njemačkoj.

(Ovisno o dobi učenika i o njihovom predznanju u korištenju digitalnih alata, odlučite hoće li zadatak raditi olovkom na papiru ili u nekoj digitalnoj aplikaciji).

4. Izrada prezentacije

Ovaj zadatak podrazumijeva određena predznanja i nije pogodan za učenike početnih godina učenja, dakle treba dobro razmisliti hoćemo li ga uopće zadati i kojoj dobi. No zadatak je da se učenici koristeći naš polazni tekst i svoja znanja o hrvatskom školskom sustavu naprave kratku prezentaciju u kojoj ističu zajedničke točke i različitosti hrvatskoga i njemačkoga sustava obrazovanja.

Primjeri zadataka koje sam navela su stupnjevani prema težini te pokazuju koliko elemenata ocjenjivanja možemo obuhvatiti radeći na običnom tekstu iz udžbenika, a da nismo opterećeni hoće li učenici varati, odnosno koristiti dodatne izvore znanja poput rječnika i gramatičkih tablica, jer zadatci upravo to i zahtijevaju od njih. Također nema nikakve potrebe da ih prilikom izrade zadataka ograničavamo vremenom. Dovoljno je u uputama navesti razuman rok do kada pojedini zadatak treba biti predan.