Velikani svakoga dana!
Mjesec siječanj otvorimo s pričom o Faustu Vrančiću rođenom prije 469 godina. Nadopunite priču, ugostite Fausta u svojoj učionici, neka vama i učenicima bude inspirativan i poticajan za rad.
Prvog dana nove 1551. godine zaplakalo je tek rođeno dijete. Šibenska plemićka obitelj Vrančić dobila je sina i nazvala ga Faust.
Neobično i danas iznimno rijetko, ime dolazi iz latinske izvedenice koja označava donositelja sreće. No teško je znati što je ljudima prije gotovo pet stoljeća predstavljalo sreću, ali maleno će djetešce u desetljećima što slijede, bez imalo sumnje, ljudima donijeti novo doba o kakvom se ni najmaštovitiji nisu usudili sanjati.
Bezbrižno djetinjstvo Fausta Vrančića trajalo je kratko. U dobi od samo osam godina roditelji ga šalju stricu, biskupu Antunu Vrančiću u Ugarsku. To je početak putovanja koja ne prestaju do kraja njegova života. Gradovi tadašnje Ugarske te današnje Italije i Češke mjesta su gdje je Faust živio, stvarao i družio se s onodobnim plemstvom, znanstvenicima, umjetnicima, graditeljima i ljudima najrazličitijih ideja i talenata. Bio je čovjek renesanse, zanimalo ga je sve i strastveno se bavio danas nezamislivim brojem naoko nepovezanih zanimanja.
Tako je do kraja života s pravom mogao reći da je istodobno jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup. Pravi Homo universalis.
O kakvom je umu riječ i danas svjedoče njegova dva najvažnija djela. Prvo je objavio pod naslovom Rječnik pet najuglednijih jezika Europe u koji je uvrstio latinski, talijanski, njemački, mađarski i hrvatski! Abecednim redom nanizao je više od pet tisuća latinskih riječi te im u stupcima pridodao prijevod na ostala četiri jezika. Rječnik je doživio golem uspjeh. Uostalom i stoga što je to općenito prvi hrvatski i mađarski rječnik. Tim je djelom Faust Vrančić ostavio dubok trag i na kasnije formiranje pravopisa obaju jezika. Naravno, uspjeh ga nije usporio, sljedeće je izdanje obogatio još dvama njemu bliskim jezicima – češkim i poljskim.
Kada se, uz svladavanje europskih jezika, razne službe i putovanja, stigao ozbiljno pozabaviti pronalascima, tehničkim konstrukcijama i napravama, teško je i zamisliti gotovo 500 godina kasnije, ali njegovu se djelu Machinae nova i danas možemo diviti. Želio je napraviti tehnički priručnik i zato je uz vlastite projekte tu obuhvatio i djela drugih konstruktora. Rezultat je 56 uređaja koji su predstavljeni kroz 49 slika s objašnjenjem na latinskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom i francuskom jeziku. Među njima je i prikaz njegova najpoznatijeg izuma – padobrana.
Idejom padobrana bavili su se i mnogi drugi, Leonardo da Vinci također je nacrtao poznatu skicu, ali od svih dotad ponuđenih rješenja Vrančićevo je bilo najbolje i, ako je vjerovati izvorima, isprobano. Pokušavajući približiti budućnost, navodno je sam skakao sa zvonika.
Manje je poznato da su Vrančićevi crteži pomogli konstrukciji mnogih mlinova koji su izgrađeni tek dvjestotinjak godina nakon njegove smrti. Njegov je originalni izum i most ovješen na lancima koji je prvi put sagrađen u Švedskoj tek 1955. godine, a s obzirom na to da je nacrtao i konstrukciju mosta s jednim užetom, čini se da je Faust Vrančić i autor preteče današnje uspinjače.
I premda se čini da ga se manje spominje nego, primjerice, Nikolu Teslu ili Ruđera Boškovića, mnoge obrazovne i znanstvene ustanove danas nose njegovo ime. Ne zaboravimo ni ulice, državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić, ali i brod Hrvatske ratne mornarice. Medaljon s njegovim likom ugrađen je u rektorski lanac, a ozbiljno nas gleda i s nekoliko skulptura. U Šibeniku, kojemu se uvijek rado vraćao, također se s ponosom prisjećaju slavnoga sugrađanina, a šibenska je knjižnica ponudila kvalitetnu virtualnu šetnju za upoznavanje života i djela našeg genija - Virtualni muzej. Svake se godine ondje održavaju Dani Fausta Vrančića, a na obližnjem otočiću Prviću, gdje je obitelj Vrančić provodila ljeto i gdje je Faustovo posljednje počivalište, otvoren je i Memorijalni centar Faust Vrančić koji kroz razne vrijedne izloške priča čudesnu priču o Homo universalisu koji je osmislio Homo volansa.
