Tekst napisala Ana Đordić, prof. hrvatskog jezika i književnosti
Učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika oduvijek nastoje ne samo uspješno ostvariti očekivane ishode učenja nego i nastavni proces oplemeniti kreativnim idejama, obogatiti ga vlastitom stvaralačkom iskrom, spretno mijenjati nastavne aktivnosti kako bi zadržali učeničku pažnju te promišljeno uspostavljati korelaciju s drugim nastavnim predmetima.
Sve to čine kako bi učenike školovali „za život“ i poticali ih na dubinsko promišljanje, svrsishodno, jasno i kvalitetno jezično izražavanje, koncentrirano uočavanje i uspješno rješavanje problemskih situacija, argumentirano raspravljanje, dubinsko doživljavanje književnosti kao umjetnosti te razvijanje kritičkog stava obogaćenog humanističkim pogledom na svijet.
U svemu tome od neizmjerne im pomoći mogu biti i kratkometražni namjenski filmovi. Naime, današnje generacije učenika odrastaju uz audiovizualne sadržaje koji su im stoga iznimno bliski, a film per se vjerojatno je najkonzumiranija umjetnost među našim učenicima. Zato je vrlo važno uvesti film u nastavu barem kao nastavno sredstvo, ako (još) nije realno očekivati da film u našim školama postane i nastavni sadržaj.
Naime, filmska je pismenost u 21. stoljeću jedna od ključnih pismenosti jer osnova je audiovizualne pismenosti kao šireg pojma te, samim time, svakako i jedan od temelja tzv. medijske pismenosti.
Hvalevrijedna je ideja uključiti kratkometražni nastavni film u nastavu hrvatskoga jezika. Ne samo da će takvi filmovi produbiti interes učenika za nastavni sadržaj, zadržati njihovu pažnju i oplemeniti nastavni proces nego će i demokratizirati poneka iskustva (poput redovitih odlazaka u kazalište), često inače rezervirana samo za učenike nastanjene u većim sredinama.
Osim toga, 17 filmova, koji su dio digitalnih sadržaja čitanki za peti, šesti i sedmi razred, sasvim će sigurno ispuniti i svoju nastavnu svrhu. Naime, sedam će filmova učenicima približiti svijet kazališta (Priča o kazalištu – šetnja HNK, Kako nastaje kazališna predstava, Bonton u kazalištu), svijet filma (Priča o filmu, Elementi filmskog jezika) i svijet stripa (Priča o stripu, Superjunaci). Sve tri umjetnosti kojima se bave ovi namjenski filmovi međusobno su povezane ne samo procesom remedijacije nego i time što dijele neka obilježja. Učenici mogu, primjerice, prepoznati sličnosti i razlike između filma i kazališta te filma i stripa. Mogu doznati da knjiga snimanja zapravo izgleda kao strip, ali i osvijestiti da je i filmu i stripu i kazalištu u osnovi književnost. Mogu se susresti i s terminom adaptacije, posebice ako uzmemo u obzir da u Priči o filmu učenici upoznaju redatelja Daniela Kušana čiji je film Koko i duhovi adaptacija istoimenoga književnog djela. Sadržaji navedenih filmova učenicima mogu osvijestiti koloplet različitih umjetnosti i njihovu vezu s književnošću. Dva će filma učenicima pokazati važnost knjižnice (Priča o knjižnici, Bonton u knjižnici), a pet će ih filmova upoznati sa suvremenim književnicima čija su im djela poznata (Upoznajmo Sanju Pilić, Upoznajmo Zlatka Krilića, Upoznajmo Ivanu Bodrožić, Upoznajmo Hrvoja Kovačevića, Upoznajmo Jadranka Bitenca). Osim toga, učenici će podrobnije upoznati i jedno od triju hrvatskih pisama (U potrazi za glagoljicom), kao i bogatstvo hrvatskih narječja (Čakajšto).
Uz to, svaki od 17 nastavnih filmova može imati dvostruku svrhu. Osim što može biti nastavno sredstvo, može postati i nastavni sadržaj ako učitelj to poželi.
Primjerice, učenici mogu uočiti značajke namjenskog roda, prepoznavati filmske planove ili pak usvajati osnove kinokulture ako im se objasni važnost odjavnice filma: da je ona integralni dio filmskog djela i da elementarna kultura nalaže da se odjavna špica svakog filma mora gledati. Uz navedeno, filmom se učenike može poticati na usmeno ili pismeno izražavanje: učenici mogu o filmu raspravljati, opisivati što su vidjeli ili sintetizirati koje su sadržaje usvojili.
Tradicija obrazovnog filma dugačka je i seže već u same početke filmske povijesti, a bogatom se tradicijom obrazovnog filma možemo i sami pohvaliti, posebice ako znamo da su prvi obrazovni filmovi u Hrvatskoj nastajali u okviru Škole narodnog zdravlja već 1930-ih. Prvi pak hrvatski nastavni filmovi nastajali su u sklopu Nastavnog filma, poslije Zora filma, a možemo reći da je danas tu tradiciju nastavio Profil Klett koji je svoje udžbenike nadogradio i kvalitetnim audiovizualnim sadržajem ‒ kratkometražnim filmovima primjerenima školskoj nastavi. Naime, ti su namjenski filmovi prilagođeni trajanju školskoga sata, svojim sadržajem u potpunosti ispunjavaju svrhu nastavnoga filma te komplementiraju udžbeničke nastavne sadržaje. Također, valja napomenuti i da je svih 16 namjenskih filmova iskoristivo uz različite udžbeničke tematske jedinice u različitim razredima, čime se nastavniku omogućuje veća sloboda u načinu korištenja. Osim toga, film u nastavi ‒ uza sve svoje prednosti ‒ možda nekog od učenika potakne i na filmsko stvaralaštvo.
Upotpunjavanje čitanki za peti, šesti i sedmi razred kratkometražnim nastavnim filmovima izrazito je pozitivan iskorak prema tome da film približimo nastavi i da nastavu približimo filmu.
Važno je pritom napomenuti da iza takva iskoraka stoji želja da se pomogne u odgajanju svestranih, promišljenih i znatiželjnih mladih ljudi koji će znati prepoznati značenje umjetničkog oplemenjivanja vlastitoga duhovnog svijeta, neizrecivu važnost izražavanja svojih misli, osjećaja i stavova, ali i mladih ljudi koji će suvereno ovladati medijskom komunikacijom, svjesni svih njezinih prednosti i potencijalnih nedostataka.
Stvarajmo zajedno blizinu na daljinu bez distance! Pridružite se Facebook grupi Hrvatski jezik - Profil Klett.
Izmjenjujemo iskustva, znanja, materijale i informacije, sretne i manje sretne trenutke. Bitno nam je vaše dosadašnje iskustvo i mišljenje. Želimo biti učinkoviti i brzi u podršci, biti aktualni i biti uz vas.
