Virtualne učionice, nastava putem ekrana, komuniciranje svim raspoloživim kanalima stvarnost je koju s golemim zanimanjem ne prate samo učitelji, učenici i roditelji nego i čitava javnost.
Svjedoci smo i najopsežnijeg eksperimenta povezanog sa školstvom. Zbog okolnosti u kojima se provodi, svi su prema njemu podjednako dobrohotni, svi žele da uspije. No kako to izgleda na terenu, pokušali smo doznati iz prve ruke. Razgovarali smo s učiteljicama hrvatskoga jezika iz osnovnih škola u Rijeci, Šibeniku, Kutini i Zagrebu. Pokušali smo doznati kako su se snašle, s čime su se susrele i kako se osjećaju prvih dana najneobičnije nastave u ukupnoj povijesti hrvatskoga školstva.
Iako bi bilo razumljivo, umor nije prvo što ćete ovih dana osjetiti u zbornicama. Suradnja, empatija i silna motivacija izražene su kao nikad prije. Učitelji i nastavnici tijekom vikenda nisu stvarali zalihe, čitali svaku objavljenu vijest i podlegli kolektivnoj tjeskobi. Nisu imali vremena. Od petka svatko je od njih u praksi položio napredni tečaj informatike – umrežavali su djecu i roditelje, stvarali virtualne razrede, pripremali materijale za svoj predmet i iščitavali mnoštvo naputaka kojima se novonastaloj situaciji pokušava dati određena struktura.
Ponedjeljak nije donio olakšanje, samo nove izazove. Sustavi su se rušili, a oni su uz uobičajeni posao postali i psiholozi, motivatori i tehničari na daljinu. Ukratko, u hrvatskom školstvu nikad nije bilo življe i strastvenije. Toliko da u njega želite zaviriti bez obzira na trenutačne opasnosti.
Osjećam kao da od petka traje jedan beskrajni dan, otkriva nam Marija Roško, učiteljica hrvatskoga jezika u OŠ Mate Lovraka iz Kutine. Oformili smo virtualne razrede, s učenicima i roditeljima uspostavili kanale komunikacije. Stiže nepregledan broj poruka, ali jedni drugima pokušavamo pomoći.
Osjeća se veliko zajedništvo, ne samo među učiteljima nego i učenicima međusobno.
Slična iskustva imaju i ostali. Hamidi Šarić, profesorici iz OŠ Meterize u Šibeniku, mobitel ne prestaje vibrirati. Uz televizijsko praćenje nastave i online sustav, osmislila je i grupe na Viberu. Za svaki od razreda po jedna grupa i još jedna za roditelje učenika kojima je razrednica. Teams, program koji smo odabrali za rad, neprekidno se rušio pa sam učenicima zadatke poslala Viberom uz napomenu da ih fotografiraju i vrate kada završe. U samo 40 minuta svi su poslali svoje radove. Zapravo je nevjerojatno koliko su zainteresirani i nadam se da će taj njihov entuzijazam potrajati.
Učenički interes prema trenutačnom načinu praćenja nastave svi podjednako podržavaju. Svjesni su da je to jedan od načina kako ih odmaknuti od mogućeg straha i tjeskobe. Tako se već prvi dan nastave na daljinu kao jedna od mogućih i neočekivanih krilatica koje opisuju ove dane istaknula i ona – Školom protiv straha.
Svi nastavnici podržavaju i nastavu putem malih ekrana. Dobro je da su učenici zaokupljeni različitim medijima i da ništa nije stalo, otkriva nam učiteljica Anita Poslon iz zagrebačke OŠ Granešina. Jedino iskustvo koje možemo povezati s ovim je ono ratno. I tada se djeci na razne načine pokušala omogućiti nastava. Bilo je nekih pokušaja televizijske škole, ali ovo danas je nemjerljivo, u čemu pomaže i mnoštvo materijala koji su nastali u projektu Škola za život.
Vezano uz televizijsku nastavu hrvatskoga jezika, Anita Poslon ističe kako je teško pronaći univerzalni model.
Hrvatski nije matematika pa da iza 4 uvijek dolazi 5. No učenici su sretni jer dio su prikazanoga gradiva već učili pa imaju osjećaj da su u prednosti, što također nije loše.
Ivana Smolčić-Padjen iz OŠ Nikole Tesle u Rijeci osvrće se i na činjenicu da je nekima ipak teže nego drugima. Sedmašima je prema dostupnosti materijala i gradivu koje obrađuju možda ipak nešto zahtjevnije. Zato neprekidno tražim neke poveznice koje bi im mogle olakšati.
Koristim se Profilovim Metodičkim kutkom koji ima dobro razrađene inačice ploča. Marija Roško i dosad se koristila mogućnostima IZZI platforme. Tu pronalazim razne listiće, pripovjedne tekstove, poveznice na zvučne zapise. To je dobar način i za svladavanje gramatike.
Da je riječ o trenutačno najboljem interaktivnom pomagalu slaže se i Anita Poslon. Učenici su mi jučer zatrpali inbox sastavcima, a ja sam im uzvratila poveznicama na zadatke. Njih, nasreću, ne nedostaje.
Beskrajnom danu koji traje od petka nitko ne nazire kraj. Znaju da su tek na početku, a planova je mnogo. Anita Poslon upravo svladava program koji u prezentaciji uključuje govor, ako uspije podići će ga na Youtube i tako se, barem glasom, približiti svojim učenicima. Marija Roško iskoristit će ponuđene platforme kako bi potaknula međuvršnjačko vrednovanje. Budući da je riječ o nastavi hrvatskoga jezika, sve sugovornice ističu i potrebu da djeca nastave pisati olovkom. Istražuju i na internetu dostupne filmove i igrokaze koji bi mogli poslužiti za pisanje osvrta. U tome im pomažu i namjenski filmovi na IZZI čitanka Petica i IZZI udžbenik Hrvatski za 5. Uglavnom, snalaze se kao nikada dosad jer, kako kažu, sve papirnate pripreme za tradicionalnu učioničku nastavu sada im ne znače ništa.
Naše učiteljice i nastavnice trenutačno ne strahuju od nevidljivih, opasnih virusa, nego od mogućnosti da se određeni broj djece ne snađe u takvom modelu. Zato su dostupne gotovo uvijek. No jedva čekaju srijedu da nastava barem pokuša krenuti u punom virtualnom zamahu, a kažu i da im kiša ne bi loše došla. Sunčane, prazne učionice i nisu baš neki prizor.
Metodički materijali za čitanku Petica i udžbenik jezika Hrvatski za 5 za peti razred osnovne škole:
- NOVO: Koncept udžbenika, čitanke i digitalnoga obrazovnog sadržaja_2019./2020.
- NOVO: Godišnji izvedbeni kurikulum_2019./2020.
- NOVO: Pripreme_Petica_2019./2020.
- NOVO: Pripreme_Hrvatski za 5_2019./2020.
