"Jednom se dogodilo, što znači da se može dogoditi ponovno.
To je bit onoga što trebamo reći."
Primo Levi
Ove godine, 27. siječnja, obilježavamo 75. godišnjicu oslobođenja nacističkoga logora Auschwitz-Birkenau. To je dan kada s posebnim pijetetom odajemo počast žrtvama nemilosrdnog režima koji je nepovratno promijenio povijest svijeta i sliku čovječanstva.
Toga je dana oslobođeno više od 7000 zarobljenika, koji su pronađeni u vrlo teškom zdravstvenom stanju. U znak sjećanja na dan oslobođenja i sve žrtve nacističkog režima, Opća skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom 60/7 2005. godine proglasila je 27. siječnja Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta.
Holokaust je kao jedinstven zločin uvelike obilježio svjetsku povijest 20. stoljeća. Sustavno istrebljenje čitavih naroda provodilo se u logorima diljem Europe, čiji lokaliteti (više ili manje očuvani) danas služe kao mjesta sjećanja na milijune ubijenih. Holokaust je primjer genocida, a sama riječ genocid znači djelo počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina.
Genocid je definiran Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je Opća skupština UN-a prihvatila 1948. godine.
Glavni logor bio je Auschwitz I koji se sastojao od 16 drvenih baraka nakon što je upravitelj SS-a Heinrich Himmler odobrio da postane koncentracijski logor, a izvorno je bilo planirano da bude mjesto za političke zatvorenike. Auschwitz je bio administracijski centar cijelog kompleksa logora i zloglasnog smrtonosnog Bloka 11. Drugi logor, Auschwitz II-Birkenau, počeo se graditi 1941. kako bi se riješilo pitanje preopterećenosti glavnoga logora ljudima. U njega se namjeravalo smjestiti 50 tisuća ratnih zarobljenika kako bi prisilno radili, no ti su se planovi promijenili te se brojka učetverostručila.
U Auschwitzu je ubijeno 1,1 milijun ljudi, među kojima je 90 posto Židova. Ljude su uglavnom ubijali u plinskim komorama plinom Ciklon B, dok su druge ubijali izgladnjivanjem, prisilnim radom i strijeljanjem. Ljudi su također umirali zbog katastrofalnih higijenskih uvjeta i medicinskih eksperimenata. Nekoliko dana prije oslobođenja SS-ovci su od straha pred dolaskom Crvene armije oko 60 000 zatvorenika prisilili na „marševe smrti“ do drugih logora, u kojima su mnogi od njih izgubili život.
Auschwitz je kao najveći logor ostao velika crna mrlja na karti čovječanstva, a danas je sinonim za holokaust, odnosno glavni simbol zlodjela nacističkog režima tijekom Drugog svjetskog rata i mjesto zaštićene UNESCO-ove svjetske baštine. Tamošnji muzej godišnje posjeti oko 1,5 milijuna posjetitelja.
Poučavanje o holokaustu relevantno je i danas. Sve što je tom događaju prethodilo - propaganda, stereotipi i diskriminacija manjinskih grupa, i dandanas je u raznim oblicima prisutno u društvu. Stoga je važno razviti dublje razumijevanje psiholoških, političkih i društvenih čimbenika masovnog nasilja i holokausta kroz poučavanje mladih, kako se takvi događaji ne bi ponovili. Antisemitizam također nije prošlost, a u to se uvjeravaju zemlje diljem svijeta sve češćim rasističkim napadima ne samo na Židove nego i na pripadnike raznih etničkih skupina. Često se ponavlja pitanje što pojedinac može učiniti u vezi s tim.
Mi kao nastavnici možemo i moramo poučavati učenike i razviti im kritičko mišljenje o tim događajima, a sve u nadi da će upravo te mlade generacije zaustaviti pokušaje bilo kakvih novih genocida.
U povijesti su se mnogi loši događaji, nažalost, ponavljali. I svaki događaj koji se dogodio, nažalost, može se dogoditi ponovno. Ovo je jedan od onih čije ponavljanje moramo spriječiti djelovanjem na svim razinama ljudskog društva.
Ove godine, osim memorijalnih događanja na državnoj razini, imamo i djelovanje na lokalnoj razini. U povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta profesorica hrvatskoga jezika iz OŠ Ivana Meštrovića Kristina Dilica i kustosica Memorijalnog muzeja Jasenovac Martina Barešić izlažu fotografije snimljene u logorima Auschwitz-Birkenau i Jasenovac. Izložba je u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba postavljena na dvije lokacije uz mogućnost organiziranja radionica za učenike osmih razreda. Autorice su fotografijom kao iznimno snažnim medijem željele predočiti mjesta stradanja velikoga broja ljudi, a ujedno i odati počast svim žrtvama holokausta.
U knjižnici Vjekoslava Majera u Zagrebu izložba se može pogledati od 8. do 31. siječnja 2020., a u knjižnici Staglišće u Zagrebu od 15. siječnja do 15. veljače 2020. U knjižnici Staglišće tom se prigodom održava i predavanje dr. sc. Ive Goldsteina, red. prof. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
