Samorefleksija nastavnika najbolji je način za analizu i procjenu vlastite nastavne prakse. Vrijeme za samorefleksiju nije uzalud potrošeno vrijeme. Time zapravo skraćujemo put do zaključaka što je našu nastavu učinilo uspješnijom i sprečavamo ponavljanje onoga što nije bilo učinkovito. Refleksija se može činiti na različite načine, važno je samo postaviti prava pitanja. Evo nekih prijedloga:

Grafički organizator je alat za poučavanje i učenje koji se koristi za organiziranje informacija i ideja na zanimljiv i lako razumljiv način. Naziva se i drugim imenima: pojmovna mapa, semantički organizator, umna mapa i sl. Integriranje teksta i slike pogodno je za prikazivanje veza između pojmova i činjenica. Zbog toga grafički organizator možemo koristiti u svim fazama učenja i poučavanja, a može služiti kao:

Usmena povijest metoda je provođenja povijesnoga istraživanja putem ispitivanja pojedinca o nekome događaju, situaciji ili razdoblju u kojemu je aktivno sudjelovao ili svjedočio te bilježenje izrečenih sjećanja na audiovrpcu i videovrpcu, film i pisane transkripte. Tako zabilježena svjedočanstva služe kao važan izvor za rekonstrukciju prošlosti i kao nadopuna informacija dobivenih iz drugih povijesnih izvora, primjerice novinskih članaka, zapisnika te različite arhivske građe.

Ponavljanje gradiva sastavni je dio planiranja nastave. Redovno ga provodimo nakon niza nastavnih aktivnosti ili obrade teme. Ponavljanje predstavlja stanovito zaokruživanje cjeline, pomaže nastavniku da sistematizira obrađeno gradivo, a učenicima da konsolidiraju znanje te lakše prate gradivo koje će učiti. Kako metodički kreiramo sate ponavljanja i razmišljamo li o svrsi ponavljanja u pojedinim fazama učenja?