Renata Milnović, dipl. učiteljica mentorica, OŠ 22.lipnja, Sisak
Prvog dana mjeseca ožujka obilježava se Dan nulte tolerancije za diskriminaciju kojim se promiče prihvaćanje različitosti i društvene jednakosti u zaštiti ljudskih prava. Dan nulte stope diskriminacije ili nulte tolerancije za diskriminaciju je prilika da se u svijetu pokaže zajedništvo u zaštiti od diskriminacije i promiče svačije pravo na život te pun i produktivan život s dostojanstvom. Spol, nacionalnost, dob, invaliditet, etnička pripadnost, seksualna orijentacija, religija, jezik, zdravstveni status ili bilo koje druge osobine nikada ne bi trebali biti razlozi za diskriminaciju. Takvim načinom razmišljanja doprinosi se stvaranju boljeg društva, društva koje ima jednake mogućnosti za svakog pojedinca. Svi ljudi su jednaki, svaki pojedinac vrijedi mnogo i svaki pojedinac može učiniti puno za stvaranje odgovornog društva, empatičnog pojedinca bez predrasuda, tolerantnog na različitosti.
Na načelima prihvaćanja različitosti učenika temelji se i odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju. Temelji se i na prihvaćanju različitih osobitosti razvoja učenika, osiguravanju uvjeta i potpore za ostvarivanje maksimalnoga razvoja potencijala svakoga pojedinog učenika te na izjednačavanju mogućnosti za postizanje najvećega mogućeg stupnja obrazovanja. Svi učenici podjednako imaju pravo kvalitetnog obrazovanja te se inkluzivno obrazovanje temelji na tome. Svakom učeniku s teškoćama treba omogućiti da, prema svojim sposobnostima i mogućnostima te interesima, sudjeluje i surađuje s drugim učenicima. Naglasak se stavlja na stvaranje promjena u obrazovnom sustavu, kako bi sustav bio primjeren odgojno-obrazovnim potrebama svakog učenika. Potrebno je stvoriti u našim školama uvjete za zadovoljavanje različitih odgojno-obrazovnih potreba svakog učenika i omogućiti svim učenicima da uče zajedno.
Prema Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08, 90/10) u redovite razredne odjele uključuju se i djeca s Down sindromom. Učenici s Down sindromom integrirani su u redoviti razredni odjel i školuju se prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Takvim načinom školovanja omogućuje se djeci s Down sindromom učiti uz vršnjake uredna razvoja, jer su izraženih vizualnih sposobnosti i odlični imitatori, kroz sve predmete uče materinji jezik i uče društveno prihvatljiva ponašanja. Učenici uredna razvoja koji su u takvom razrednom odjelu uče se pažnji, suosjećanju, empatiji, poštovanju različitosti i osnaživanju za budućnost.
Tijekom rada učenicima s Down sindromom potrebno je pružiti što više slikovnog materijala, nove riječi uvoditi slikovnim prikazom, prilagoditi crtovlje ili pisati u prilagođene bilježnice, uočiti kod djeteta umor od pisanja i dati mu priliku za odmor ruku zbog lošije hipotomije. Važno je prilagoditi font teksta koji mora biti jasan djetetu, uvećati tisak, prilagoditi razmak između slova i redaka te sve materijale uskladiti, jasno i ciljano smjestiti važne stvari na samo jednu stranicu prilagođenu djetetovu učenju. Obzirom da je kod djece sa sindromom Down govor slabije razumljiv, potrebno ih je stalno učiti novim riječima i tako bogatiti njihov rječnik, bilo za vrijeme školskog sata u interakciji s pomoćnicom ili učiteljicom, bilo za vrijeme odmora s ostalim učenicima te tako konstantno raditi na poboljšanju govora. Pri obradi nove nastavne jedinice dijete mora biti uključeno, potrebno ga je slušati, davati mu kratke, jasne upute te sporije govoriti. Važno je pripremiti razumljive materijale koji su manjim dijelom vezani uz nove sadržaje te uključiti već poznate sadržaje. Dijete sa sindromom Down ponekad pokazuje nesigurnost u radu i tada mu treba dati dovoljno vremena i prilagoditi način rada kako biste dobili odgovor. Možda neće uvijek biti raspoloženo odgovarati na pitanja, ali uz dobru motivaciju i poticaj uvijek je spremno na suradnju. Od prvog dana školovanja djeca s Down sindromom uključena u redovne razredne odjele imaju pomoćnika u nastavi, dijete treba postupno uključivati u sve aktivnosti razreda i škole, promatrati reakcije, poticati ga, motivirati i davati mu mogućnost odabira i prilike za uključivanje u razne priredbe, kvizove, natjecanja i slično.
Primjer nastavnog sata Hrvatskog jezika u 2. razredu osnovne škole u čijem je odjelu učenica/učenik sa sindromom Down.
U motivacijskom dijelu sata svi učenici zajedno igraju igru pantomime (mačka, pas, lav) i nazive životinja pišu na ploču. Učenica/učenik s Down sindromom na ploču uz poticaj piše PAS i pred svima oponaša psa još jednom. Dok učenici pronalaze zajedničko svojstvo riječi napisanih na ploču (u svakoj riječi je otvornik a), pomoćnica/pomoćnik u nastavi učenici/učeniku s Down sindromom pokazuje sve otvornike na nastavnom listiću. Tijekom obrade školskog rukopisnog slova a (uočavanje izgleda pisanoga slova, usporedba tiskanoga slova s pisanim, pisanje velikoga i maloga pisanog slova u slobodnome prostoru, pisanje pisanoga slova u crtovlje) učenica/učenik s Down sindromom prstom pokazuje i izgovara otvornike na listiću, između slova abecede otkriva i zaokružuje otvornike te zajedno s ostalim učenicima zrakom piše veliko slovo A svojim prstićem. U svoju prilagođenu bilježnicu piše otvornike velikim slovima školskog formalnog pisma, svaki otvornik piše u novi red, ispunjava red do kraja pišući uredno i poštujući crtovlje. U etapi sata vježbanje i ponavljanje učenici pišu samo slovo i slogove u crtovlje rukopisnim pismom, a učenica/učenik s Down sindromom pronalazi otvornike na slikovnim rečenicama i pokazuje ih, slikovne rečenice uči čitati i prepisuje dvije rečenice u svoju bilježnicu. Tijekom stvaralačkog rada učenici osmišljavaju rečenice prema fotografijama na ploči (mačka, pas, lav) i pišu po dvije rečenice u pisanku velikim formalnim slovima, dok učenica/učenik s Down sindromom uz pomoć asistentice opisuje što vidi na fotografijama i pred svima izgovara svoje rečenice te pokušava od špage oblikovati neki od otvornika. Domaća zadaća za učenicu/učenika s Down sindromom je naučiti čitati slikovne rečenice i ispisati red nizom zadanih otvornika.
Socijalni razvoj djece s Down sindromom je izrazito bitan u njihovu odrastanju, jer i oni su društvena i aktivna bića, djeca koja u poticajnijoj okolini primaju više informacija koje utječu na razvoj njihova mozga. Djeca s Down sindromom u okruženju djece urednog razvoja aktivnija su, uspješnija, bolje razvijaju koncentraciju, pažnju, uče promatrajući okolinu i brže se razvijaju na svim područjima.
Svake godine u cijelom svijetu obilježava se 21. ožujka, dan svijesti o potrebama i mogućnostima uključivanja osoba sa sindromom Down u društvo. Osvijestite kod učenika važnost prihvaćanja različitosti u društvu, razvijanje empatije i razumijevanja, važnost pružanja podrške djeci s invaliditetom te kako biti dobar prijatelj. U znak podrške obucite šarene čarape jer su ljudi sa sindromom Down vrlo vesele i vedre naravi čija pozitivna energija obavija sve koji se oko njih nađu. Obilježite Svjetski dan osoba s Down sindromom 21. ožujka i budite im podrška u njihovu odrastanju!