Izvanučionička nastava – vrijednosti i odgovornost | Profil Klett

12. lipanj 2023.

Izvanučionička nastava – vrijednosti i odgovornost

avatar
Autor:

Tekst napisala: Jasmina Štefan, OŠ Mahično

 

Učitelj kao aktivni moderator obrazovnog procesa osluškuje potrebe i interese svojih učenika, a shodno tome bira i uređuje prostor u kojem će se odvijati spoznajni proces. Zato često i uspjeh, interes i znatiželja učenika proizlazi iz učiteljevih metoda rada.      

Povijest nas uči da su prva, često temeljna znanja, ljudi stjecali u njima prirodnoj i bliskoj okolini. Razvijajući se, čovjek je uz učenje iz prirode počeo učiti i iz drugih dostupnih izvora. Poznati obrazovni stručnjak, pionir obrazovanja Jan Amos Komenski upravo na tragu ovog promišljanja naglašavao je kako djeca do svojih spoznanja i znanja trebaju dolaziti proučavajuću i „nebo i zemlju, hrastove i bukve“, a ne samo čitanjem i proučavanjem knjiga ili tuđih zapažanja.

Osvrnemo li se na misao Komenskog vidjet ćemo da izvanučionička nastava, koja je planirana, detaljno razrađena, s jasno postavljenim ciljem može doprinijeti nadogradnji onog znanja koje su učenici pročitali ili o čijim su činjenicama čuli.

Prirodno okruženje te društvena okolina u kojoj djeluje škola osnovni je izvor znanja te najpristupačnije mjesto za iskustveno učenje. Učenje izvan učionice prirodno omogućava međusobno povezaniji pristup čovjeka (učenika) s prirodom uspostavljajući tako i ekološke, humane i socijalne vrijednosti u zajednici.

S obzirom na suvremenu nastavnu praksu u kojoj je dobrim dijelom prisutna uporaba računala, odgojno-obrazovni ishodi često se usvajaju metodama koje nisu najunčinkovitije, posebno za učenike najmlađe školske dobi.

Neprocjenjivo je iskustvo za učenike učenje u neposrednoj stvarnosti. Tako mogu osluškivati zvukove prirode, osjetom dodira razlikovati materijale koji se u njoj nalaze, promatrati biljke, oblake, ljude. Sve ovo učeno sa slika i prezentacija neće imati istu dugotrajnost u dječjoj memoriji.

Učitelji kao praktičari svjesni su ove činjenice no često (i sve više) odabiru učenje u učionici. Razlog toga nije učiteljeva nemotiviranost već nekoliko važnih činjenica s kojima se učitelji susreću u organizaciji, ali i provedbi  izvanučioničke nastave, bilo da je riječ o jednodnevnoj terenskoj nastavi, školskom izletu ili višednevnoj terenskoj nastavi. Najvećim dijelom učitelji osjećaju veliku odgovornost u kontroli i disciplini učenika. Nadalje, susreću se s problem  odabira kvalitetne destinacije koja će roditeljiama biti dostupna za financiranje. Suočeni s navedenim problemima učitelji se u sve manjoj mjeri odlučuju za terenske nastave.

Tko i što može ovu praksu promijeniti? Opet se priča vraća na učitelja, ali i partnere u odgoju i obrazovanju djece, a  to su roditelji. Ako od prvog razreda postoji kvalitetna komunikacija, poštivanje i uvažavanje tada će se odnos učitelj – učenik graditi do razine da učenik poštuje uputu i riječ učitelja. Naravno uvijek znamo da probleme čini manjina, stoga na nju moramo djelovati timski i odmah. Problem financiranja troškova organizacije i provedbe moguće je ublažiti uključivanjem razreda u projektne aktivnosti koje financiraju velike korporacije, udruge ili pojedinci.

Zaključno i najbitnije je da učenicima ne uskratimo učenje u i iz prirode bilo to i u najužem okolišu školske zgrade, u obližnjem parku, šumi ili livadi.  

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Moje iskustvo rada u Školi na Trećem

Tijekom ove školske godine, imala sam čast (a na neki način i privilegiju) nakratko biti dio tima koji priprema materijale za televizijski program Škole na Trećem. Budući da se sadržaji koji u konačnici postaju dijelom televizijskog programa stvaraju dugotrajnim timskim radom, odlučila sam podijeliti s svoje iskustvo s vama.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Maja Križman Roškar, Arijana Piškulić Marjanović, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
Danijela Janda Abbaci, Ksenija Ćosić, Nada Hižak, Edita Sudar
udzbenik
Sanja Škreblin, Sanja Basta, Nataša Svoboda Arnautov