Britanska je podružnica Microsofta objavila nedavno na svojem mrežnome mjestu članak o predviđanjima kamo vodi ubrzani razvoj umjetne inteligencije te o posljedicama koje će ta tehnološka revolucija izazvati ponajprije u tzv. zanimanjima budućnosti, koja još ne postoje i namijenjena su karijerama današnjeg naraštaja školskih učenika.
Roboti neće zamijeniti svakoga radnika, a njihova će uporaba na radnome mjestu dovesti do više poslova namijenjenih kreativnim ljudima, poručuje tvrtka koja nastoji predvidjeti budućnost „The Future Laboratory“.
Umjetna inteligencija (AI) djelovat će zajedno s ljudima, preuzimajući teži i dosadniji dio posla, omogućujući ljudima da budu maštovitiji i produktivniji, tvrde stručnjaci iz tvrtke.
„Roboti će doista stvarati nove poslove ljudima zato što će im omogućiti slobodno vrijeme za kreativno razmišljanje i kreativno djelovanje“ kaže Steve Tooze, urednik posebnih projekata u „The Future Laboratory“. Odrađivat će teži posao koji mi ne želimo. To će dati krila našoj imaginativnosti i stvaralaštvu.“
Jedno od novih zanimanja bit će načinjeno za ljude da podijele svoja iskustva rada s robotima i pomognu drugima da prihvate tehnologiju kako bi preobrazili način svojeg života i rada.
Pripremajući se za te uloge, djecu bi sada trebala učiti kreativne vještine poput pripovijedanja priča, nadodaje Tooze. Mladi bi trebali ovladati pisanjem na papiru kako bi skicirali i razjasnili ideje tako da isto mogu učiniti kada odrastu, pokazujući ljudima i poslovnom sektoru na koji način mogu imati koristi od umjetne inteligencije.
„Učenici bi morali znati ispričati priču, graditi pripovijedanje i uočiti obrasce“, kazao je Tooze u Microsoftovu londonskom uredu u prigodi događanja FutureProof Yourself, čiji je cilj bio vidjeti na koji se način mladi mogu pripremiti za radno mjesto budućnosti.
Ruth Marshall-Johnson, direktorica za razvoj poslovanja u The Future Laboratory, smatra da školska djeca „trebaju naučiti crtati na papiru ili koristiti softver za vizualizaciju, iscrtavanje i pokazivanje ideja ljudima“.
Te vještine, kao i nove koje će biti neophodne, trebaju biti obnavljane tijekom njihova radnog vijeka, koji će biti mnogo duži od današnjeg, kaže Tooze.
„Bit će nam potrebno cjeloživotno učenje jer će ljudi živjeti duže; mogli bismo doživjeti i 150 godina i biti zdravi stotinu godina, i samo promatrati (tehnološke) promjene koje smo vidjeli u našem životu. U budućnosti će nam biti potrebno redovno obrazovanje.“
Globalno će tržište robotike narasti do vrijednosti posla od 153 milijarde američkih dolara kroz sljedećih pet godina. I dok će brojni fizički poslovi biti ugroženi „eksplozijom“ umjetne inteligencije, potraživat će se ljudi osposobljeni za područja poput virtualne stvarnosti.
Prema predviđanjima istraživača tržišta (according to market researchers CCS Insight) , očekuje se da će u 2017. godini biti prodano više od 12 milijuna „headsetova“ za virtualnu stvarnost (VR), računalno simulirano okruženje koje kod osobe stvara privid da se nalazi na nekom mjestu koje se razlikuje od njegove stvarne fizičke lokacije putem trodimenzionalne slike koja okružuje korisnika i time mu daje potpuni doživljaj nekog mjesta ili situacije. Do 2020. globalno će tržište VR tehnologije vrijediti 40 milijardi dolara, prema istraživanju SuperData.
Jerome Ternynck, glavni izvršni direktor tvrtke za zapošljavanje SmartRecruiters, kaže: „VR postaje standard, i opažamo sada da se premješta iz igara u potrošačku elektroniku i softverske aplikacije, te dalje u širu ekonomiju. Nastat će potpuno nove kategorije poslova u velikom broju sektora koji će biti dostupni ljudima sa znanjem i namjerom da iskoriste te prigode.“
Prema Ministarstvu rada SAD-a, oko 65 posto školskih učenika ostvarit će karijere u poslovima koji još ne postoje. U svijetu koji iz dana u dan postaje sve više digitalan Microsoft i The Future Laboratory udružili su se ispitati potencijalne karijere budućnosti (Microsoft and The Future Laboratory teamed up).
Nazvano „Poslovi sutrašnjice“ (“Tomorrow Jobs” report), istraživanje je utvrdilo deset kategorija poslova koji ne postoje danas, zajedno sa znanjima potrebnim učenicima za ta zanimanja budućnosti koja, primjerice, uključuju: „arheologa svemirskog otpada“, „stratega za obnovu i zaštitu prirodnih procesa i ekosustava“, „specijalista za skladištenje memorije“, „baterijskog izumitelja“, „zagovornika etičke tehnologije“ i „oblikovatelja ljudskih dijelova“ između ostalih.
Izvor:
