Učitelji na prvom mjestu.
Iz likovnih mapa za velika djela Profil Kletta nastaju kreativni, zapetljani i zamršeni likovni krvotoci, razigrane kompozicije kojima povezujemo prirodu, matematiku, geografiju i tehničku kulturu. Kako - otkrijte u članku.
U okolnostima škole na daljinu društvene mreže prožimaju naše živote i više nego što je uobičajeno. Ako ste školski učitelj, vjerujemo da tražite kanale komunikacije s učenicima i njihovim roditeljima, a vrlo je izgledno da vaši učenici (ovisno, naravno, o dobi) imaju svoj profil barem na jednome društvenom mrežnom mjestu.
Ovo je jedan u nizu izvora za podršku korištenja BBC-jeva micro:bita u tehničkoj kulturi. Povezat ćemo sadržaj teme Sigurno u prometu (dio novog kurikuluma tehničke kulture) s micro:bitom.
Zadatak je napraviti maketu i radni prototip za sustav pješačkog prijelaza ispred škole!
Trajanje aktivnosti: od 60 do 120 minuta ovisno o sposobnostima i prethodnom iskustvu učenika
I dok sve više škola diljem zemlje eksperimentira s pristupima personaliziranog učenja kako bi se bolje zadovoljile potrebe, ciljevi i interesi individualnih učenika, mnogi pri tome propuštaju važan dio – integriranje umjetnosti.
Naime, društva nam stare, radne je snage sve manje, proizvodnja usporava, jača radikalizam, a mladi ljudi streme za poslovima s maksimalnom sigurnošću. Gubi li to Europa svoju dinamiku? Svoj inovativni kapacitet? Nastave li stvari ići tim putem, koje će posljedice uslijediti za naš način života i položaj na međunarodnoj sceni?
Prema jednom prošlogodišnjem anketnom ispitivanju (2016 survey by Extreme Networks) tzv. pametne škole koriste IoT tehnologiju za praćenje školskih autobusa i nazočnosti učenika, učeničkih iskaznica, kao i za nadziranje sustava rasvjete i sigurnosti, među ostalim.
Roboti neće zamijeniti svakoga radnika, a njihova će uporaba na radnome mjestu dovesti do više poslova namijenjenih kreativnim ljudima, poručuje tvrtka koja nastoji predvidjeti budućnost „The Future Laboratory“.
Umjetna inteligencija (AI) djelovat će zajedno s ljudima, preuzimajući teži i dosadniji dio posla, omogućujući ljudima da budu maštovitiji i produktivniji, tvrde stručnjaci iz tvrtke.
Većina osnovnoškolske djece provede prosječno 70 posto svojeg vremena u učionici sjedeći. Štoviše, i izvan učionice opao je broj učenika koji pješače do škole dok, istodobno, sve veći broj provodi više vremena pred zaslonima. Djeca u dobi od pet do šesnaest godina danas provode prosječno šest i pol sati pred zaslonima u usporedbi s oko tri sata u 1995. godini.
Koliko vam vremena treba da pomnožite 21 puta 13? Jedna minuta, vjerojatno. A koliko za 123 puta 321? Više od minute, sigurno. Međutim japanska su djeca sposobna to riješiti u trenutku, pomoću nekoliko redaka. Svako dijete to može čak i petogodišnje. Oni ne uče brojeve napamet. Umjesto toga, crtaju i igraju se.
Pitate se kako je to moguće.
Moguće je zato što se nastava u toj zemlji usmjerava na kvalitetu poučavanja, a ne na kvantitetu.