Kako saznati "ime i prezime" neke biljke? | Profil Klett

27. travanj 2017.

Kako saznati "ime i prezime" neke biljke?

Autor: Ana Abramović

Zagledaj se duboko, duboko u prirodu i tada ćeš sve bolje razumjeti.

Albert Einstein

Zamislite što bi se dogodilo da na našemu planetu jednoga dana nestane biljni svijet. Život jednostavno ne bi bio moguć jer biljke i drugi fotosintetski aktivni organizmi proizvode hranu i kisik za sve ostale organizme, pa tako i za čovjeka. Stoga je poznavanje i proučavanje biljnoga svijeta, poticanje ekološke svijesti te shvaćanje pojava u prirodi oko nas od presudne važnosti za današnje i buduće generacije. Postoje različiti načini na koje možemo bolje upoznati prirodu, primjerice saznati ime i prezime neke biljke, njezina anatomska i morfološka obilježja te njezine dodatne vrijednosti i načine zaštite. Jedan od njih je i ključ za određivanje vrsta. Pa saznajmo zajedno o čemu se radi i što je to dihotomski ključ.

"Moćni ključ" za određivanje vrsta

Taksonomija je područje sistematske botanike koja se bavi opisivanjem biljaka: identifikacijom, nomenklaturom i klasifikacijom. Stoga je cilj taksonomije prepoznati, dati znanstvena imena biljkama, svrstati ih u formalne skupine, što je osnova za daljnja znanstvena istraživanja, iskorištavanje i zaštitu biljnoga svijeta. Da bismo lakše određivali i proučavali biljke, koristimo se različitim ključevima. Ako prilikom proučavanja obilježja vrste koju želimo odrediti uvijek postoje samo dva ponuđena izbora, radi se o dihotomskom ključu. On funkcionira tako da se dvije tekstualne ili slikovne upute pročitaju, odluči se za jednu od njih koja će uputiti na rješenje ili na broj koji bi trebao dovesti do rješenja. Tako se dolazi do određene taksonomske jedinice, tj. do imena i prezimena neke biljke ili organizma.

U botaničkoj literaturi Hrvatske najpoznatija su dva dihotomska ključa za određivanje biljaka: „Ilustrirani bilinar“ (Horvatić, 1954) - priručnik za određivanje porodica i rodova vaskularnih biljaka i „Flora Hrvatske“ (Domac, 1984 ; 1994) - priručnik za određivanje porodica, rodova i vrsta vaskularnih biljaka. Navedeni ključevi namijenjeni su znanstvenicima i osobama koje dobro poznaju sistematiku botanike. No za sve ostale ljubitelje prirode postoje jednostavniji dihotomski ključevi, a jedan je od njih i „Bilinar cvjetnjača hrvatske flore s ključem za određivanje bilja“ autora prof. dr. sc. Joze Rogošića.

Zašto je važno znati koristiti se dihotomskim ključevima?

Pojednostavljeni dihotomski ključevi mogu biti izvrstan način učenja o flori i fauni svijeta oko nas. Koristeći se dihotomskim ključevima, promatramo detalje na različitim organizmima, uočavamo sličnosti i razlike među organizmima te povećavamo sposobnosti opažanja. Također, učenici u školama, korištenjem pojednostavljenih dihotomskih ključeva, usvajaju principe klasifikacije biljaka i životinja, što je ujedino i jedna od temeljnih aktivnosti u biologiji. Učenjem na ovaj način, promatranjem izvorne stvarnosti, potičemo motivaciju kod učenika jer bolje pozavanje svijeta oko njih budi radoznalost, želju za daljnjim napredovanjem i učenjem, stjecanje trajnoga znanja te na kraju razvijanje ljubavi prema prirodi. Time se povećava ekološka svijest i spremnost učenika da zaštite i očuvaju prirodu oko sebe te takav način razmišljanja prenose drugima.

 

Zato već sada potaknite učenike da odrede koju biljku sade u okolišu svoje škole ili u učionici koristeći se pojednostavljenim dihotomskim ključem:

https://www.profil-klett.hr/kvizovi/ss/biologija/jednostavan/index.html

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Latinski je mrtav jezik?

Uoči Europskog dana jezika podsjetimo se koliki je utjecaj imao latinski jezik na razvoj znanosti. Latinski jezik je dugo bio službeni jezik znanosti, a danas se zadržao i u prirodoslovnim i u društvenim pojmovnicima. I ne, nije mrtav jezik. Samo se sakrio kao univerzalan način sporazumijevanja znanstvenika širom svijeta. U članku provjerite koliki je utjecaj imao i na danas dominantan engleski jezik. 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja