Kako su Lorena i Sara stvarale Stablo svoga zavičaja | Profil Klett

08. lipanj 2018.

Kako su Lorena i Sara stvarale Stablo svoga zavičaja

avatar
Autor: Marija Šimoković Sikavica

Promišljajući zadane teme i motive kroz svoje su radove doslovno spojile upoznavanje, proučavanje  i očuvanje prirodne baštine, povezujući ekologiju, poznavanje svog zavičaja, slavensku mitologiju, književnost i likovnost. Lorenin plakat jest svojevrsna kreativna i cjelovita  mentalna mapa koja govori o važnosti očuvanja prirode s naglaskom na šume, a Sarina je škrinjica - stablo, simpatičan uradak kojim vješto komunicira uporabnu funkciju stabla i važnost njegovog njegovanja i očuvanja.

 

Iz OŠ Viktor Car Emin, Donji Andrijevci, PŠ Staro Topolje, na likovni natječaj „Želim, stvaram, oblikujem“ stigla su nam dva zanimljiva rada. Učenice četvrtog razreda Lorena Mirecki i Sara Tutek natječajne su kategorije Dizajniram plakat Stablo mojeg zavičaja i Oblikujem škrinju za čuvanje naše baštine nadogradile i pomakle u jednom novom smjeru.

 

Lorena Mirecki, OŠ Viktor Car Emin, Donji Andrijevci, PŠ Staro Topolje, mentorica Mirta Cerovski
Lorena Mirecki, OŠ Viktor Car Emin, Donji Andrijevci, PŠ Staro Topolje, mentorica Mirta Cerovski
Edukativni plakat

 

Lorenin edukativni plakat izrađen na natron-papiru velikih dimenzija, kolažno oblikovan od kartona, izrezaka iz novina i časopisa, fotokopirnih slika iz knjiga i enciklopedija, crteža same autorice na nekoliko nas  razina upoznaje sa svim vrijednostima stabala i šuma govoreći o važnosti očuvanja prirode. Vrlo studiozno, kroz sliku objašnjava važnost plodova hrasta i lipe u domaćinstvu i narodnoj medicini, navodi motive i vjerovanja iz slavenske mitologije, priče i pjesme u književnosti pozivajući se na djela Ivane Brlić Mažuranić, Dragutina Tadijanovića i Grigora Viteza. Nadalje uči nas o simbiozi šumske flore i faune te važnoj uporabnoj funkciji hrasta u industriji namještaja. Vješto ukomponirana je i ekološka poruka „Čuvajmo šume – one su pluća svijeta“, a sukus rada čini i prekrasna pjesma Halila Džubrana „Molitva šume“ kojom se sama šuma obraća usputnom prolazniku.

Prolazniče!

Kad pored mene prođeš i zaželiš podići svoju ruku na mene, pazi nemoj me ozlijediti, jer:

Ja sam toplota tvoga ognjišta u hladnim zimskim noćima.

Prijateljski hlad koji te štiti od ljetnog sunca.

Moj ti plod osvježava grlo i gasi žeđ na tvome putu.

Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvojoj trpezi, postelja na kojoj spavaš, vrata tvojeg obora, drvo tvoje kolijevke i drvo tvog mrtvačkog sanduka.

Ja sam hljebac dobrote i cvijeće ljepote.

Prolazniče, slušaj moju molitvu: Ne ozlijedi me.

Sara Tutek, OŠ Viktor Car Emin, Donji Andrijevci, PŠ Staro Topolje, mentorica Mirta Cerovski
Sara Tutek, OŠ Viktor Car Emin, Donji Andrijevci, PŠ Staro Topolje, mentorica Mirta Cerovski
Vješto oblikovano stablo

 

I kao što Lorena koristi medij plakata kako bi poslala ekološku poruku, Sara istu poruku šalje kroz oblikovano stablo. Vješto i maštovito izrađeno škrinjica - stablo, kaširane okrugle krošnje s otvorima (poklopcima) koji sugeriraju uporabnu vrijednost predmeta u koji možemo ponešto i odložiti, kolažno je nadopunjeno informacijama i crticama iz prirode, umjetnosti i svakodnevnog života.

 

Promatrajući i analizirajući ova dva rada, nema nikakve sumnje da su učenice uz vodstvo mentorice, učiteljice Mirte Cerovski, sveobuhvatno razradile temu zavičajnog stabla, pokazale veliki istraživački trud i rad kako bi prikupile što više zanimljivih priča i informacija kojima bi svoj rad obogatili. U njihovim se radovima ogledaju i znanje i trud, posvećenost i umješnost  izrade. 

Ovo je svakako i hvale vrijedan način cjelovitog učenja kroz istraživanje i praktičan rad, spajajući zanimljive i drugačije prezentacijske forme s nastavnim sadržajem.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Design District Zagreb: kultura i poduzetništvo na nov način!

Jučer je započeo drugi po redu Design District Zagreb, festival koji kroz umrežavanje i suradnju sudionika lokalne kreativne scene i kroz oživljavanje brojnih neiskorištenih prostora želi potaknuti stvaranje tzv. kreativne zone Martićeva. Riječ je o multidisciplinarnom projektu kojim se nastoji razviti kulturna, obrtnička i manufakturna proizvodnja u kvartu te tako iz tradicionalne ekonomije krenuti prema kreativnoj, održivoj i inovativnoj ekonomiji.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor