Zašto se knjižnica Goethe Instituta u Zagrebu naziva kon/c/z/entrator pronađite u razgovoru s njezinom voditeljicom Snježanom Božin i doznajte sve o njezinoj bogatoj ponudi i brojnim aktivnostima koje nudi. Doznali smo i iz kojih sve udaljenih krajeva dolaze organizirano grupe učenika koji uče njemački i kako reagiraju. Nadamo se da će intervju i vas potaknuti da sa svojim učenicima posjetite knjižnicu.
U knjižnici se mogu posuditi knjige, časopisi, zvučne knjige, glazba, filmovi, društvene igre, računalne igre, lego-kocke. Osim toga se mogu pročitati jedne aktualne dnevne i jedne tjedne novine. Većina medija je na njemačkom jeziku, ali kod nas možete pročitati i aktualne beletrističke i publicističke naslove prevedene s njemačkoga.
Najveći dio našeg knjižnog fonda čini suvremena njemačka beletristika, od kriminalističkih romana i suvremene poezije, do aktualnih nagrađivanih romana i klasika. Osim toga korisnici mogu posuditi najrazličitije medije za učenje njemačkog jezika (udžbenici, priručnici, vježbenice, easy readeri) ili za korištenje u nastavi.
Zbirka medija za djecu i mlade obuhvaća slikovnice, knjige, zvučne knjige, romane za mlade, vrlo zanimljive STEM-naslove te društvene i videoigre i setove lego-kocki te časopise za djecu.
Korisnici mogu čitati i posuditi desetak časopisa: od društveno-političkih i kulturnih do časopisa za dizajn, filozofiju, psihologiju, knjižničarstvo i društveno odgovornu ekonomiju. Od ostalih tematskih područja istaknula bih vrlo lijepu i aktualnu zbirku stripova te uvijek aktualne naslove iz povijesti, zemljopisa, umjetnosti, filozofije i psihologije i te u posljednje vrijeme vrlo popularna zbirka DIY.
Osim tiskanih, naši korisnici mogu posuditi i digitalne medije: e-knjižnica Goethe-Instituta Kroatien besplatna je i dostupna svakome tko ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. Prijava je jednostavna, a e-knjižnica nudi više desetaka tisuća elektroničkih knjiga, časopisa, glazbe i filmova na njemačkom jeziku.
Svakog prvog utorka u mjesecu održavaju se razgovori_u_knjižnici@goethe.de, moderirani razgovori o aktualnim društvenim i kulturnim temama u Njemačkom na njemačkom jeziku. Organiziramo različita događanja s književnim prevoditeljicama i prevoditeljima s njemačkog jezika i za njih, često u suradnji s DHKP-om: prošle smo godine tako u Booksi obilježili Međunarodni dan prevođenja, proteklih smo godina organizirali radionice za književne prevoditeljice i prevoditelje pod nazivom „Autor i njegov prevoditelj“ te radionice u suradnji s Translabom. Knjižnica također organizira sva književna događanja Goethe-Instituta u suradnji s lokalnim partnerima, a to su FSK, Sa(n)jam knjige u Istri i njegov prošlogodišnji gost Peter Sloterdijk, Hiža od besid u Pazinu, od ove godine ZBF i LitLink te pojedinačna gostovanja njemačkih autora i autorica u suradnji s hrvatskim izdavačkim kućama.
U fokusu rada knjižnice je i stručno usavršavanja knjižničara i knjižničarki u Hrvatskoj, također u suradnji s lokalnim partnerima i predavačicama i predavačima iz Njemačke. Upravo je u tijeku ciklus radionica „Boje, slova & slike“, u kojemu sudjeluju knjižničarke iz cijele Hrvatske i koji smo realizirali u suradnji sa knjižnično-umjetničkim kolektivom „pinselfisch“, četvrti i završni modul održat će se u siječnju 2020. Svake godine u suradnji s knjižnicama Goethe-Instituta u Beogradu i Sarajevu organiziramo radionicu za knjižničarke i knjižničare iz naših triju zemalja. Ove godine radionica će se održati u Beogradu, tema će biti STEM u knjižnicama, a predavačica dr. Hannelore Vogt, ravnateljica Gradske knjižnice Köln.
Učenici nam dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Prošli tjedan su nam u gostima bili sedmi razredi jedne đakovačke osnovne škole, nedavno smo ugostili učenice i učenike iz Korenice, a do kraja polugodišta još imamo radionice za djecu iz Koprivničkih Bregi, Križevaca, Bistre, iz jednog dječjeg vrtića u našem susjedstvu te dvije grupe studentica i studenata s Fakulteta političkih znanost. U siječnju su nam u goste došli učenici iz Sokala u Ukrajini, a prošlu smo godinu završili radionicom za umirovljenike, polaznike tečaja njemačkog jezika u POU. Najviše učenica i učenika dolazi iz zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Teško je razlike u reakcijama i zainteresiranosti svrstati u neke načelne kategorije.
Mlađa djeca su obično otvorenija za dijalog i interakciju, bez obzira na kojem jeziku komuniciramo – radionice se održavaju na njemačkom jeziku, ali uvijek su prilagođene znanju djece, tako da ponekad veći dio radionice, pogotovo uvodni razgovor i predstavljanje Goethe-Instituta, odradimo na hrvatskom – dok su tinejdžeri uglavnom nešto manje oduševljeni i aktivni, ali vrlo često u samom tijeku radionice sebi i drugima otkriju svoju kreativnost i na kraju budu i sami iznenađeni koliko im se svidjelo i što sve mogu.
Velik je izazov raditi u knjižnici ako volite čitati. Pokušala sam, dok bih naručivala naslove za knjižnicu, raditi popise onoga što bih voljela pročitati. Popisi bi ispali podugački i rijetko bih stigla dalje od treće knjige. Nedavno sam pročitala roman Anke Stelling „Schäfchen im Trockenen“, koji se bavi temom naglog socijalnog pada mlade obitelji. Anke Stelling je nedavno za taj roman dobila nagradu Lajpziškog sajma knjiga. Pa ispada da sam u trendu. Volim čitati fikciju, ponekad i pokoji krimić. Jako me se dojmio „Trafikant“ Roberta Seethalera, koji je objavljen i na hrvatskom. Roman „Fräulein Nettes kurzer Sommer“ Karen Duve, inspiriran životom spisateljice Annette von Droste-Hülshoff, također mi se još jako dugo nakon čitanja vrzmao po glavi. U posljednje vrijeme posegnem za publicistikom i upravo me čeka „Die Zeit der Zauberer“ Wolframa Eilenbergera.
Volim tu i tamo uzeti nešto s police s romanima i nefikcijom za djecu – fascinira me kako autori s njemačkog govornog područja hrabro pristupaju svim temama u fikciji i kako na izuzetno maštovit, originalan i duhovit način djeci i mladima približavaju svijet oko njih.
Knjižnica i Goethe-Institut krajem godine bi se trebali preseliti u novi prostor. Proteklih mjeseci nismo samo osmišljavali izgled i funkcionalnost novog prostora knjižnice, nego i novu koncepciju rada, što moje kolege i kolegice i mene osobito veseli. Novu smo knjižnicu zamislili kao mjesto na kojem se susreću, povezuju i odražavaju sadržaji rada instituta, ali i kao otvoreni prostor za interne i eksterne kreativne inpute (prostor za rad, prezentiranje, učenje). Trenutno je nazivamo „kon/c/z/entrator“, što je hrvatska riječ za hub. Hub je tehnička naprava koja nešto sažima, povezuje odnosno zgušnjava, uređaj koji spaja nekoliko vodova određene širine pojasa u jedan vod veće širine pojasa i obrnuto.
Tako će naša knjižnica biti spoj književne pozornice (prostor za događanja književna, otvoren prostor za mlade autore za rad, prezentaciju, susrete, mjesto susreta za književne prevoditelje, mjesto susreta i pozornica za kreativce različitih područja), učionica odnosno mjesto učenja i prostor za knjižničarske teme i događanja, za knjižničare iz cijele zemlje, za male, inovativne impulse u području rada knjižnica, sa sadržajima koje sami generiraju.
Naravno da će knjižnica i dalje biti mjesto na kojemu njezini korisnici mogu doći u doticaj s njemačkom književnošću u najširem smislu riječi, kako u fizičkom, tako i u digitalnom obliku. I mjesto na kojem će se, nadamo se i dalje osjećati ugodno i dobrodošlo.
Romana Perečinec, učiteljica njemačkoga jezika u osnovnoj školi, autorica serije udžbenika iz njemačkoga jezika u Profil Klettu i književna prevoditeljica. Za web portal Profil Kletta okušat će se i u novinarskoj ulozi u seriji intervju na temu učenja stranih jezika, posebice njemačkoga, i širega kulturološkog konteksta koji učenje jezika obuhvaća.
