Koja je razina moje pismenosti? Kako je mogu unaprijediti? Kako uspješno opismeniti druge? Pitanja su to koja nam ovaj dan postavlja.
Inicijativa za obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti pojavila se 1965. godine u Teheranu na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Ovaj dan služi za slavlje pismenosti na međunarodnoj razini, ali i kao upozorenje na važnost procesa opismenjivanja i njezine kvalitete. UNESCO, organizacija koja je ovu inicijativu i pokrenula, podsjeća da je pismenost temeljno ljudsko pravo i uporište za cjeloživotno učenje.
Samo poimanje pismenosti kontinuirano se mijenjalo i razvijalo u skladu s promjenama u društvu, tehnologiji, znanosti i politici. Pismenost je promotrena kao kompleksna društvena i kulturna pojava koja ima raznovrsne utjecaje na individualnoj i kolektivnoj razini. Utječući na kulturni, društveni i ljudski kapital, pismenost doprinosi osobnom ostvarenju, uključenosti u društvu te stjecanju dostojnoga posla.
Međutim, pismenost nije jednodimenzionalna, štoviše ona posjeduje više dimenzija koje kod pojedinca ne moraju biti jednako razvijene. Prema nekim podjelama pismenost može biti prozna, dokumentacijska i računska i sve to čini funkcionalnu pismenost. Obasuti smo brojnim informacijama sa svih strana, uspješan izbor nama potrebnih informacija polazište je za informacijsku pismenost. Sve se više govori o medijskoj pismenosti nužnoj za podučavanje u školama. Rapidan razvoj tehnologije nameće nam informacijsku pismenost. Za uspješno snalaženje u obiteljskome i poslovnome životu potrebna nam je i financijska pismenost. Ipak, opća pismenost podrazumijeva prisutnost i uzajamnost svih dimenzija.
Temeljno uporište za pismenost najčešće se povezuje uz nastavu Hrvatskoga jezika, ponajviše usmenog i pisanog jezičnog izražavanja. Prozna pismenost je ta koja se najviše njeguje na njezinim satima. Budući da je pismenost višedimenzionalna, bilo bi dobro na nastavi Hrvatskoga jezika u vježbama povezati što više profila pismenosti. U metodičkim priručnicima za jezično izražavanje često dominiraju riječi poput: apstrahiranje, preinake, usklađivanje, prepričavanje i proširivanje. Potaknuti tim riječima, pogledajmo sada primjere koji bi učenicima mogli pomoći u učenju i razvijanju višestruke pismenosti.
1. APSTRAHIRAJ!
Povezujući administrativno-poslovni funkcionalni stil i uporabne tekstne vrste, učenicima se mogu predstaviti bankovni tekstovi. Ovisno o poticaju učitelja, učenici mogu proučiti bankovne izjave, potvrde, ugovore ili opomene. Isčitavajući bankovne tekstove, učenici će se upoznati s vrstama bankovnih tekstova, polako će ih se usmjeravati financijskoj i dokumentacijskoj pismenosti, a ujedno će na njima i prepoznati sva važna obilježja administrativno-poslovnog funkcionalnoga stila.
2. PREINAČI!
Učenicima se ponudi jedan od oglasa za najam/prodaju stana u određenome gradu. Njihov zadatak je detaljno proučiti oglas te na temelju navedenih informacija napraviti plan opisa otvorenoga i zatvorenoga prostora. Tada, uz dovoljan udio maštovitosti i kreativnosti, opisati interijer i eksterijer stana iz oglasa. Pronalazeći njima važne informacije u oglasniku razvijamo njihovu informacijsku pismenost, ali i opismenjujemo za opisivanje vanjskoga i unutarnjega prostora.
3. PREPRIČAJ!
Učenici se često sreću s vježbom prepričavanja književnoga teksta. Što bi se dogodilo kada bismo im ponudili da poslušaju HAK-ovu obavijest o gužvi na cestama? Učenik bi vodio zabilješke tijekom slušanja, a zatim svojim riječima prepričao obavijest. Uz informacijsku pismenost, učenik ovladava prepričavanje obavijesti sebi bližim izrazom.
4. PROŠIRI!
Do kraja osnovne škole učenici se bar jednom susreću s pisanjem svoje autobiografije. Za unapređivanje prozne pismenosti, učenici bi dobili zadatak da od nečijeg životopisa napisanoga u tabličnome obliku i poslanoga na natječaj za posao, napišu kratku priču o životu glavnoga lika iz životopisa. Učenici bi morali iščitati redoslijed događaja u životu životopisca te uz određenu dozu domišljatosti povezati činjenice u smislenu cjelinu i oblikovati zanimljivu kratku priču.
5. USKLADI!
Kako bismo kod svojih učenika razvijali i organizacijske vještine, zanimljivo bi im bilo dati mrežu tramvajskih linija te na njoj označiti lokaciju učenika i lokaciju njegovoga najboljega prijatelja. Učenikov zadatak bio bi da, služeći se mrežom, napiše e-mail svojemu prijatelju s detaljnim smjernicama kako da prijatelj dođe do njega. Ova vježba bi poslužila razvoju snalaženja na karti, voznome redu i sl., odnosno informacijskoj pismenosti. Ujedno bi se podsjetili na pravila uljudnoga pisanja e-maila te na pisanje velikoga početnoga slova, osobito pisanje ulica, trgova i parkova.
Ovo su samo neke poticajne ideje za obilježavanje Međunarodnoga dana pismenosti! Učitelj je taj koji svojim kreativnim poslom ima priliku pozitivno utjecati na svoje učenike, stoga prenesimo im strast za otkrivanje svih dimenzija pismenosti u suvremenome društvu i stjecanju svih kompetencija cjeloživotnoga učenja!
Osvijestite važnost pismenosti učenicima ponajprije za osobni rast kako bi postali samostalni i neovisni, ali i svojim radom doprinijeli društvu u cjelini.
P. S. Učitelji, kako biste poboljšali svoje pisane vještine, probajte što češće jednu rečenicu napisati na više načina! Pokušajte višestruko preoblikovati riječi unutar jedne cjeline. Budite potaknuti preinačiti besjedu u iskazu. Organiziranu jedinicu obavijesti svaki put drugačije zapišite.
