Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava kao Svjetski dan šuma. To je prilika da se svi podsjetimo na važnost očuvanja šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala tu ideju vjerujući da takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
Šuma je životna zajednica kojoj je drveće osnovno obilježje. U toj zajednici nad tlom, na tlu i u tlu velik je broj članova i vrsta kopnenih pripadnika svih carstava živoga svijeta.
Općenito se po izgledu razlikuju šume umjerenoga pojasa – bjelogorična šuma (vazdazelenoga i listopadnoga drveća) i crnogorična šuma (šuma četinjača), borealne tajge i šume tropskoga pojasa (tropska kišna šuma, monsunska šuma, tropska listopadna šuma).
U Hrvatskoj su šume razvrstane na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.
Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda (lovna divljač, plodovi, sjeme i dr.). Zaštitne šume, osim za proizvodnju drva, služe za zaštitu gospodarskih i drugih objekata (naselja, vodotoci, jezera, tlo i dr.). Šume s posebnom namjenom izdvojene su iz redovnoga gospodarenja radi osobitih prirodoznanstvenih, povijesnih, rekreacijsko-turističkih i sličnih razloga, primjerice nacionalni parkovi, specijalni rezervati šumske vegetacije, prašume, park-šume, parkovi prirode, šume uz izletišta, kupališta, oporavilišta, nastavno-istraživački pokusni šumski objekti. Ovisno o namjeni, te su šume pod osobitim stručnim nadzorom i zakonskom zaštitom društva.
Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje koje se dijeli na gospodarske jedinice. Šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja. U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj jest održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2 759 039 ha, što čini 49,3 % kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 ha u vlasništvu Republike Hrvatske, a 661 721 ha u vlasništvu je privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. (2 024 461 ha).
Nestajanje svjetskih šuma odvija se dramatičnom brzinom od približno 13 milijuna ha godišnje.
Šume su izložene devastaciji zbog poljodjelstva i urbane izgradnje u borbi za tlo i alternativnu uporabu šumskoga zemljišta te zbog urbanizma, klimatskih utjecaja i bolesti kojima je izložena šumska vegetacija.
Unatoč tomu što mnoge zemlje očituju političku volju za poboljšanjem gospodarenja svojim šumama, revizijom šumarske politike i usmjerenoga zakonodavstva kao restriktivno-poticajnoga čimbenika te politike, naglašavanjem potrebe zaštite tla, regulacije režima voda, biološke diversifikacije i ostalih okolišnih vrijednosti, nastavlja se stalan pad površina pod šumom u većini tropskih zemalja.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
