Biljke su čarolija, rapsodija oblika i boja. Jednostavno su očaravajuće.
Obilježavanje 18. svibnja kao Međunarodnoga dana očaranosti biljkama (Fascination of Plants Day) započelo je u svijetu 2012. godine. Prvi Međunarodni dan očaranosti biljkama (Fascination of plants day, 18. 5. 2012.) organiziran je pod pokroviteljstvom Europske organizacije za biljne znanosti (EPSO).
Jedna od ključnih poruka jest uloga biljaka u očuvanju okoliša.
Cilj je ove akcije okupljanje što je moguće više ljudi iz cijeloga svijeta koji su očarani biljnim svijetom i oduševljeni važnošću biljnih znanosti u poljoprivredi, održivoj proizvodnji hrane, hortikulturi, šumarstvu, ali i u industriji neprehrambenih proizvoda poput papira, građevnoga drva, kemikalija, energije i lijekova. Dan očaranosti biljkama prihvatilo je 39 zemalja, 29 iz Europe, a 10 iz Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Oceanije i Afrike.
Zahvaljujući procesu fotosinteze cijeli živi svijet usvaja Sunčevu energiju i koristi se njom za život.
Biljke su do danas osvojile najveći dio kopna, a u moru do dubine do koje im dopire dovoljno svjetlosti za fotosintezu. Proces fotosinteze naoko je jednostavan proces, ali primjećujemo da je ujedno i veoma složen i zanimljiv. Cijeli se proces i dandanas još uvijek istražuje. Bitno je naglasiti da je taj proces osnova našega života i najbitniji biokemijski proces na Zemlji. S čovjekova gledišta, njezina je uloga nezamjenjiva u stvaranju kisika i hrane za sve heterotrofne organizme (životinje, biljke bez klorofila, bakterije i gljive).
Najbujniji je život i najveće biljno bogatstvo u vlažnim tropskim područjima gdje su najpovoljniji uvjeti s obzirom na svjetlost, toplinu i vlagu. I u pustinjama, koje izgledaju beživotno, i u hladnim područjima nalazimo biljke prilagođene vrlo surovim uvjetima.
Biljke se i kreću. Moraju se kretati da bi rasle, ulovile Sunčevu svjetlost, a neke se i hranile. Jedan od tipičnih načina kretanja biljaka jest postupak poznat kao fototropizam. U osnovi se kreću i rastu prema svjetlosti. Osim prema svjetlosti, biljke se mogu kretati ili rasti kao odgovor na druge podražaje: na fizički dodir, kao odgovor na kemijsku tvar ili prema toplini.
Od jedne male sjemenke posijane u tlo može nastati veliko stablo, ukrasno cvijeće, značajne kulture koje su neophodne svim životinjama i cijeloj ljudskoj civilizaciji da bi opstali na Zemlji. Svatko zna da smo najsretniji i da se najugodnije osjećamo u neposrednome dodiru s biljnim svijetom. Bez cvijeća ne može se zamisliti rođenje, svadba, smrt ni bilo koja svečanost ili ritual s oskudnim događajima.
Određene se biljke već stoljećima upotrebljavaju za liječenje i očuvanje zdravlja.
Neke biljke djeluju ljekovito na točno određene organe i stanja, a druge imaju blagotvoran utjecaj na naše cjelokupno zdravlje. Mnoge se ljekovite biljke upotrebljavaju u farmaceutskoj djelatnosti, a neke i u kulinarstvu, kako za dodavanje arome tako i za miris.
Biljke su inspirirale mnoge znanstvenike, ali i mnogobrojne umjetnike.
Legenda kaže da se slavni francuski slikar Claude Monet odlučio doseliti u tihi Giverny nakon što je seoce ugledao iz vlaka. Nakon što si je priskrbio kuću i zemljište oko nje, sam je počeo uređivati vrt da bi ondje imao motive za svoje radove. Serija od 250 slika pod nazivom Lopoči inspirirana je njegovim vrtom, uključujući i poznato djelo Jezero s lopočima, s japanskim mostom iznad mirnoga jezerca. Monet je trideset godina crpio inspiraciju iz toga kutka u Francuskoj.
Poznata hrvatska skladateljica Dora Pejačević također je očarana biljkama skladala poznati ciklus glasovirskih minijatura Život cvijeća.
Ako ste uistinu očarani biljkama, pokušat ćete ih i sami uzgojiti.
Oni koji žive u stanovima, svoje balkone i terase mogu pretvoriti u prave male zelene oaze, a unutrašnjost stanova ispuniti sobnim biljkama. Oni koji imaju mogućnost, mogu posaditi svoje vrtove. Nekad su se time bavile samo naše bake i djedovi, a sad sve više mladih vidi prednosti toga da ne ovise o veletrgovinama, nego da barem dio hrane koju jedu uzgajaju sami. Bavljenje vrtlarstvom i općenito biljkama, bile one samo ukrasne ili prehrambene namirnice, definitivno je nešto čime se sve više ljudi oduševljava.
Ivina ekspresija
Probudila sam se jutros i zapazila oko sebe raznobojne cvjetove, rasplesana stabla i njihove listove, raskoš boja, oblika i detalja. Pomislila sam da se nalazim u bajci jer sam se opet ispočetka zaljubila u svijet biljaka.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
