Europski dan jezika na satima hrvatskoga jezika | Profil Klett

23. rujan 2016.

Europski dan jezika na satima hrvatskoga jezika

avatar
Autor: Dijana Požgaj

Europski dan jezika prilika je da se na satima stranih, ali i materinskoga jezika promiče jedan od osnovnih ciljeva obilježavanja toga dana, a to je osvještavanje važnosti učenja stranih jezika, ne samo u školama nego i izvan njih te u svim životnim dobima. 

Na satu Hrvatskoga jezika povodom Europskoga dana jezika mogu se provesti različite aktivnosti.

Omiljena aktivnost mojih učenika svakako je prevoditeljska radionica. Svaki razred izrađuje zajednički plakat na kojem zadanu riječ prevode na svjetski jezik koji su odabrali. Uz prevedenu riječ zalijepe i zastavu zemlje u kojoj se jezik govori. Dosad smo na razne strane jezike prevodili izraze kao što su: Volim te, Dobar tek, Hvala. Jedan je plakat ilustrirao kako se naziva učenikova omiljena životinja i kako se ona na tome jeziku glasa. Učenici su rado prevodili riječi kao što su nogomet i ljubav. Jedan je razred napisao nazive stranih jezika glagoljicom, drugi je plakat prikazivao nazive stranih jezika na njihovu jeziku, dok su u trećem razredu preveli naziv našega materinskoga jezika na ostale svjetske jezike.

Prošlogodišnju prevoditeljsku radionicu povezali smo s temom naše eko škole, otpadom. Jedna je skupina prevela riječ reciklirati, dok je druga skupina na razne strane jezike, ali i na kajkavski prevela  izraz Otpad nije smeće.

Pri prevođenju izraza, osvještava se koliko je važno kritički pristupiti dobivenomu prijevodu te dobro provjeriti izraz u nekoliko izvora (rječnik, internetski prevoditelj…). Učenici se ponose svojim prijevodima i iznimno se vesele tim aktivnostima.

S učenicima se mogu proučavati posuđenice u hrvatskome jeziku. Tako će učenici osvijestiti kulturološki utjecaj raznih naroda kroz povijest koji se očuvao u riječima za neke od kojih učenici nisu ni svjesni da su stigle u naš jezik iz nekog drugog jezika.

Učitelj može učenicima predočiti prijevod poznate lirske pjesme nekoga od hrvatskih autora na neki strani jezik. Primjer na našem satu bio je prijevod pjesme Drage Britvića Bože čuvaj Hrvatsku na ukrajinski jezik, na koji ju je, uz mnoge hrvatske antologijske pjesme, preveo Dmytro Pavlyčko. Učenici su prateći tekst na hrvatskome slušali kako on glasi na srodnome slavenskom jeziku.

Učenicima se može pustiti i uglazbljena pjesma, koju poznaju na hrvatskome ili engleskome jeziku, na nekome jeziku koji ne poznaju. Odličan primjer za to jest pjesma Puštam sve iz popularnoga animiranog filma Snježno kraljevstvo (Frozen), prevedena na brojne strane jezike.

 

S učenicima se može provesti sat uvoda u lingvistiku i pritom spomenuti broj jezika na svijetu, podjelu jezika, zanimljive podatke i činjenice o jezicima, s naglaskom na indoeuropsku porodicu jezika. Na prošlogodišnjoj lingvističkoj radionici učenici su naučili podjelu europskih jezika na germanske, romanske i  slavenske i sa zanimanjem su promišljali o tome koji su jezici međusobno srodni.

Učenici mogu za sat Hrvatskog jezika pripremiti kratku prezentaciju neke od zemalja i svoje suučenike naučiti nekoliko osnovnih izraza na jeziku te zemlje. Cijeli sat može se posvetiti primjerice japanskoj kulturi i jeziku tako da učenici nakon odslušane prezentacije uče jesti rižu štapićima, ili izrađuju origami slušajući glazbu na japanskome.

Koju god aktivnost odabrali, vaši će učenici zasigurno uživati u njoj!

Dijana Dill, OŠ Vugrovec - Kašina

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet koraka do istine (eTwinning projekt) – dobrobit projekta na razvoj medijske pismenosti učenika OŠ Petra Zrinskog

Postavlja se pitanje kako znati što je dobro i točno u tim izvorima znanja, odnosno kako prepoznati, prevenirati i spriječiti ono negativno što može utjecati na učenike, ali i na nas odrasle. Učitelji znaju da je još davno “veliki” češki pedagog, Jan Komenský potaknuo razvoj odgoja i školstva, uveo u školske sustave načela zornosti, postupnosti, svjesnosti i sustavnosti te se zauzimao za nastavu na materinskom jeziku.

Kameni spavači

Čuli ste za stećke? Znate li da su to nadgrobni spomenici koji se u Bosni i južnim dijelovima Hrvatske javljaju od 12. stoljeća? Iako svojom pojavnosti više pripadaju domeni likovne umjetnosti, itekako ih se može povezati i s književnosti. Naime, osim različitih uklesanih motiva kao što su likovi ljudi, zvijezde ili križevi, stećci sadrže i brojne epitafe – kratke lirske pjesme u kojima se sažeto progovara o čovjekovu odnosu prema prolaznosti života i ljudskoj sudbini.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović Markusi
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika, Saša Veronek Germadnik