Autorice teksta:
Bogdanka Conjar, OŠ Grabrik, Karlovac
Željka Polić, OŠ „Braća Seljan”, Karlovac
U vrijeme kada smo mi išli u školu, čitali smo lektiru. Jedna od sastavnica kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik (NN 10/2019-215) književna su djela za cjelovito čitanje. U ovome istraživanju koristili smo naziv lektira kao općepoznat pojam koji je prihvaćen u širem okruženju obuhvaćenom ovim istraživanjem.
Cilj istraživanja bio je ispitati mišljenje učitelja o povezanosti aktivnosti učenika i njihovog interesa za čitanje književnih djela namijenjenih cjelovitom čitanju. Istraživanje je provedeno putem online upitnika na uzorku pratitelja učiteljskih grupa za podršku na facebooku (Balkanska zbornica, Webučionica, Zbornica 1., 2, 3. i 4. razreda). Prikupljanje podataka trajalo je od 31. 5. 2022. do 3. 6. 2022.
U istraživanju je sudjelovalo 156 učitelja iz 5 država: Republike Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije te Sjeverne Makedonije. Najveći broj ispitanika je iz Republike Hrvatske (74,4 %), zatim Srbije (14,1 %), Bosne i Hercegovine (9,6 %), Slovenije (1,1 %) te Sjeverne Makedonije (0,8 %).
Od 156 ispitanika, njih 50,6 % ima više od 20 godina staža. Prema zastupljenosti, slijede ispitanici koji imaju od 10 do 20 godina staža i njih je 24,4 %. Ispitanika koji imaju od 5 do 10 godina staža je 12,8 %. Najmanje je ispitanika (učitelja) koji rade do 5 godina (12,2 %).
Najviše ispitanika radi u gradu (51,9 %), zatim na selu (33,3 %) te u prigradskom naselju (14,7 %).
Najviše je učitelja koji poučavaju učenike 4. razreda (32,1 %), a najmanje učitelja koji poučavaju 2. razred (19,2 %). U istraživanju je sudjelovalo 25 % učitelja koji poučavaju učenike 3. razreda te 23,7 % koji poučavaju učenike 1. razreda osnovne škole.
Pitanjem Čitate li književna djela za cjelovito čitanje (lektiru) s vašim učenicima željele smo ispitati zastupljenost zajedničkog čitanja književnih djela na satu.
Slika 1. prikazuje da najveći broj ispitanika povremeno čita lektiru sa svojim učenicima (58,3 %). Redovito čita lektiru sa svojim učenicima 30,8 % ispitanika. Postotak ispitanika koji ne čitaju lektiru sa svojim učenicima iznosi 10,9 %.
Cilj pitanja Vode li vaši učenici bilješke o pročitanome djelu je ispitati učitelje o učestalosti vođenja bilježaka u bilježnicu za lektiru.
O vođenju bilježaka o pročitanome djelu ispitanici su se izjasnili na sljedeći način: 46,8 % ispitanika zadaje svojim učenicima vođenje bilježaka, 35,3 % povremeno zadaje vođenje bilježaka, a 17,9 % ispitanika ne zadaje takav zadatak.
Procjenom Sat lektire za mene je izazov željele smo utvrditi u kojoj je mjeri lektira izazov za učitelje. Likertova skala procjene sastojala se od 5 vrijednosti: 1-uopće se ne slažem, 2-ne slažem se, 3-niti se slažem niti ne slažem, 4-slažem se i 5-potpuno se slažem. Procjena ispitanika prikazana je Slikom 2. Za 29,5 % ispitanika lektira jest izazov. Za 4,5 % ispitanika lektira nije izazov. Najviše ispitanika se slaže da je lektira za njih izazov (45,5 %). Niti se slaže niti se ne slaže da je lektira za njih izazov procjenjuje 17,3 % ispitanika, a 3,2 % ispitanika procjenjuje da lektira za njih nije izazov.
Nakon procjene koja se odnosila na učitelja uslijedila je procjena zainteresiranosti učenika za čitanje lektire. Likertova skala procjene sastojala se od 5 vrijednosti: 1-uopće nisu zainteresirani, 2-nisu zainteresirani, 3- niti su zainteresirani niti nisu, 4-zainterestirani su i 5-vrlo su zainteresirani. Rezultati procjene zainteresiranosti učenika za čitanje lektire su sljedeći: tek 12,2 % ispitanika procjenjuje da su njihovi učenici vrlo zainteresirani za čitanje lektire, zainteresiranih je 49,4 % učenika, 32,7 % učenika je povremeno zainteresirano, 4,5 %učenika nije zainteresirano, a 1,3 % učenika uopće nije zainteresirano za čitanje lektire.
Pitanjem Koje od ovih zadataka najčešće zadajete učenicima željele smo ispitati najčešće zadatke koje učitelji zadaju svojim učenicima. U pitanju je bilo ponuđeno 7 različitih aktivnosti za učenike te mogućnost upisa neke aktivnosti koja nije navedena u ispitnom pitanju (Slika 3.). Najviše ispitanika zadaje pisani zadatak (izmijeniti završetak, uvesti novi lik) i to njih 23,1 %. Zatim slijedi slikovni zadatak (crtež, strip, reklama) kojeg zadaje 19,2 % ispitanika. Igru u obliku kviza, križaljke ili društvene igre zadaje 17,9 % ispitanika. Aktivnost “lektiru iz vrećice” zadaje 13,5 % ispitanika. Zadatak koji se odnosi na dramatizaciju zadaje 8,3 % ispitanika. Aktivnosti pismo autoru ili liku i “pizza lektiru” zadaje najmanji broj ispitanika.
Ispitanici su imali mogućnost upisati neke aktivnosti koje nisu navedene. Ukupno je 18 ispitanika navelo drugu aktivnost što iznosi 0,11 % ispitanika. Većina ih je napisala da se koriste gotovo svim aktivnostima, ovisno o književnom djelu koje učenici čitaju. Neki ispitanici naglašavaju da svaki mjesec zadaju drukčije zadatke. Ispitanici navode sljedeće aktivnosti koje se ne nalaze u 7 predloženih:
- nacrtani mobitel u koji učenici dopisuju moguće razgovore i dopisivanja likova
- izrada mini knjižice u koju učenici pišu sažetak djela te istu oslikavaju
- qr kodovi
- igre na računalu
- usmjereni zadatci
- pitanja-odgovori.
Cilj pitanja Koji su od ovih zadataka učenicima najzanimljiviji bio je ispitati procjenu učitelja o zanimljivosti zadataka za učenike. Slika 4. pokazuje procjenu zadataka koji su najzanimljiviji učenicima. Prema procjeni ispitanika (35,3 %), učenicima je najzanimljiviji zadatak igra (kviz, križaljka, društvena igra). Slijedi “lektira iz vrećice” koja je druga na ljestvici najzanimljivijih aktivnosti prema procjeni učitelja (20,5 %), a treće mjesto zauzimaju aktivnosti slikovnih zadataka i priprema za dramatizaciju (14,1 %). Slijede aktivnosti: pismo (autoru, liku) i pisani zadatak (izmijeni završetak, uvedi novi lik).
Od zanimljivih aktivnosti za učenike koje nisu navedene u ispitnom zadatku, ispitanici navode:
- vođeni listić za čitanje
- pismo budućem učitelju/učiteljici
- monolog glavnog lika
- intervju s likovima
- rasprava
- razlikovni rječnik.
Istraživanje je provedeno online upitnikom i suradnja je bila dobrovoljna. S obzirom na to da je u istraživanju sudjelovalo 156 ispitanika iz 6 zemalja, možemo tvrditi da su rezultati značajni i mogu poslužiti kao poticaj za daljnja istraživanja. Rezultati ankete pokazali su da je za većinu učitelja lektira izazov i da učitelji pripremaju vrlo raznolike aktivnosti za svoje učenike što svakako dovodi do zainteresiranosti učenika za čitanje književnih djela. Uloga učitelja je velika jer svojim učenicima predstavlja i približava čitanje kao zanimljivu i poučnu aktivnost. Uz 7 aktivnosti koje su zadane anketnim upitnikom, učitelji su naveli još 12 različitih aktivnosti što pokazuje kreativnost i otvorenost učitelja prema uvođenju raznolikih aktivnosti te poznavanje interesa svojih učenika.
Najčešći zadatak kojeg učitelji zadaju je pisani zadatak (izmijeni kraj, uvedi novi lik), a najzanimljiviji zadatak za učenike prema procjeni učitelja je igra (kviz, križaljka, društvena igra). Učitelji procjenjuju da učenicima nije u većoj mjeri zanimljiv pisani zadatak (izmijeni kraj, uvedi novi lik). Ovo istraživanje upućuje na to da je od velike važnosti pratiti interes učenika i pripremiti im one aktivnosti kojima se vesele i u kojima će s radošću sudjelovati. Uz takve aktivnosti učenici će moći maksimalno razvijati svoje potencijale.
Literatura:
Narodne novine (2019) Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine d.d. Zagreb.
