Najveća tajna modernog obrazovanja i jest u tome da se sve ono što se djeci daje, ne daje u obliku u kojem se odrasli time služe, nego u obliku u kojemu to djeca mogu prihvatiti i razumjeti.
Mead, 2003.
Polazište za cjelovito učenje u razredu mogu biti istraživačke aktivnosti potaknute dječjom znatiželjom i interesima. Jedan od mnogih oblika takvog polazišta dio je okruženja u učionici kojeg zovemo Znatiželjno stablo. Ono je samo jedan od medija koji nam može pomoći u pokušaju davanja kvalitetnih odgovora na bezbrojna dječja pitanja, a ujedno nam osigurati da oblikujemo aktivnosti povezujući područja učenja, dječja iskustva i interese, preoblikujemo učionicu u poticajno okruženje za učenje. Djeci pruža mogućnost da postave pitanja na koja bi željeli saznati odgovor, sudjeluju u istraživačkim aktivnostima, koriste razne izvore znanja i kroz različite oblike rada, posebice suradničko učenje, aktivno sudjeluju u oblikovanju nastavnog procesa. Iz ovakvih se polazišta lako razvijaju različiti projekti u kojima učenici rado sudjeluju jer su inicirani njihovim interesima.
Potraga za odgovorom na ovo pitanje pokrenuta je u slobodnoj dječjoj igri. Igra je bila samoinicirana (promatranje svojih sjena, oblikovanje sjena prema nekom poznatom liku, životinji, predmetu, sjena udvoje, utroje…), nakon toga su dodavani novi elementi igri (ocrtavanje sjene, uguravanje u tuđu sjenu, smještanje u okvir sjene, skrivanje iza tuđe sjene, vidljivost i oštrina sjene, duljina i smjer sjene). Tijekom igre u međusobnoj komunikaciji učenici su prikupljali podatke, razvrstavali ih prema područjima interesa, objašnjavali te postavljali nova pitanja.
Akrivnosti sa sjenama nastavljene su tijekom sljedećih nekoliko dana i u učionici. Od samoinicirane igre aktivnost se razvila u istraživačke aktivnosti potaknute prikupljenim podatcima i novim pitanjima koja su se nametnula tijekom igre. Uloga učitelja u ovome dijelu je da osigura poticajno okruženje za razvoj aktivnosti (različite materijale, izvore znanja, prostor za izvođenje akrivnosti, ali i da svojim pitanjima i komentarima usmjerava aktivnosti prema područjima učenja, potiče na povezivanje sadržaja i komunikaciju učenika). Važan je dio ovoga dijela aktivnosti i dokumentiranje (fotografiranje, vođenje zabilješki, planiranje razvoja aktivnosti).
Dokumentiranje i praćenje procesa učenja obuhvaća:
- praćenje odgojno-obrazovnih situacija
- uočavanje interesa djece
- planiranje aktivnosti
- refleksiju učitelja (zajedničke refleksije učitelja)
- samoprocjenu i samokritičnost učitelja (analiza odgojno-obrazovnih situacija, promišljanje i osmišljavanje usmjerenih aktivnosti)
- samoprocjenu i samokritičnost učenika (rad na sebi, jačanje samopouzdanja, ispravljanje pogrešaka)
- zajedničku analizu i vrednovanje (samovrednovanje) postignuća
Nakon završene aktivnosti oblikovane na ovakav način benefiti za učenike višestruki su:
- dijete uči u kontekstu koji je u okviru njegovih interesa
- učenje na različite načine (razvoj 9 inteligencija prema Gardneru)
- učenje rješavanjem problema
- izbjegava se zapamćivanje monotonih informacija
- razvijaju se prezentacijske vještine
- potiče se suradničko učenje
- motivacija za učenje je velika
Područja obuhvaćena u ovoj aktivnosti:
Hrvatski jezik - Stvaralačko pisanje (oblikovanje kraćeg sastavka); Imenice; Izvješćivanje o obavljenome zadatku; Slušanje i govorenje; Sporazumijevanje hrvatskim književnim jezikom
Priroda i društvo - Snalaženje u prostoru (strane svijeta, snalaženje prema suncu); Dijelovi tijela
Likovna kultura - Volumeni i masa u prostoru; Građevine i tijela u prostoru; Kontrast svijetlo - tamno
Matematika - Ravne i zakrivljene crte; Odnosi među predmetima; Ravnina i likovi u ravnini
Tjelesna i zdravstvena kultura - Oponašanje kretanja životinja i različitih ljudskih aktivnosti; Slobodna igra
Motiviran i zadovoljan učenik najvažniji je dio odgojno-obrazovnog procesa. Takav će učenik prihvatiti sve izazove učenja koji se pred njega stave ukoliko će polazišta za učenje biti u obliku kojim se oni služe.
