Dnevnik praćenja rasta i razvoja biljaka u sklopu projekta Želim stablo za nadogradnju micro:bita izvrstan je način bilježenja aktivnosti kojim učenici mogu na kreativan i maštovit način pratiti i dokumentirati sve povezano sa sudjelovanjem u njemu.
Bilo da se radi o književnoj vrsti koja je učenicima bliska i zanimljiva te se s njom pobliže upoznaju u 6. razredu čitajući primjere na nastavnim satima ili pak sami zapisuju događaje iz vlastitoga života, dnevnik kao pisana forma djeci je bliska i razumljiva te pruža bezbroj mogućnosti oblikovanja i bilježenja događaja iz života (dnevnik – djelo koje nastaje zapisivanjem svakodnevnih događaja po nadnevcima).
Prilikom pisanja dnevnika valja obratiti pozornost na neka osnovna pravila oblikovanja dnevničke proze. Svaki zapis u dnevniku valja započeti nadnevkom (piše se u gornjem desnom kutu), a sam zapis može početi obraćanjem (Dragi dnevniče!). Sam tekst koji se odnosi na rast i razvoj određene biljke učenici mogu oblikovati sa svojim učiteljima ili profesorima (PiD, Biologija). Prilikom pisanja dnevnika, valja obratiti pozornost na pravopisna i gramatička pravila. Jednako tako učenici mogu odlučiti hoće li pisati na papiru ili će voditi digitalni dnevnik.
Ako se odluče za dnevnik u digitalnom formatu, učenici mogu zamoliti učitelja informatike da im preporuči u kojem bi još programu (osim uobičajenog Worda) ili alatu to mogli učiniti.
S obzirom na činjenicu da proces rasta i razvoja biljke traje te da može proći dosta vremena između dnevničkih zapisa o samom rastu biljke koju učenici prate i uzgajaju, dnevnik se može sadržajno obogatiti u vremenu između pojedinih dnevničkih zapisa. Učenici mogu dnevnik obogatiti citatima djela u kojima se spominje određena biljna vrsta:
- hrast (himna Lijepa naša)
- jabuka (D. Cesarić: Voćka poslije kiše)
- grah (Janko i čarobni grah)
- žito (D. Tadijanović: Visoka žuta žita)
- šljiva (L. N. Tolstoj: Koštica)
- đurđice (P. Voranc: Đurđice)
- mažuran i bosiljak (narodna pjesma Vrbniče nad morem).
- lavanda, origano, mirta, kapar, koromač, paprena metvica (Z. Todorovski: Mirakul od mora).
Na ovaj način učenici će ponoviti i znanja o pjesničkom slikama prema osjetilima koja sudjeluju u doživljaju (vizualna, auditivna, gustativna, olfaktivna i taktilna pjesnička slika).
Navedene citate učenici mogu potkrijepiti fotografijama pojedinih biljaka ili pak samim primjercima suhih listova ili cvjetova pojedine biljke kao prilikom izrade herbarija.
U dnevnik praćenja mogu se ubaciti i razne druge vrste teksta kao što su aforizmi, poslovice ili pak recepti za slana jela, slastice ili napitke spravljene od određene biljne kulture, posebno ako je riječ o začinskom bilju.
Učenici mogu navesti ljekovita svojstva biljaka, osvrnuti se na upotrebu određene biljke u svakodnevnom životu te njezina blagotvorna svojstva na ljudski organizam, ali i navesti činjenicu da se prilikom uzimanja biljnih čajeva te raznih biljnih pripravaka uvijek valja savjetovati sa stručnom osobom ako se biljka koristi u ljekovite svrhe.
Nadalje, učenički dnevnik praćenja može sadržavati i kratki intervju s članom obitelji ili pak sa stručnjakom (agronomom) koji može dati korisne podatke i prenijeti znanja o određenoj biljci te dati korisne savjete za sam uzgoj. Intervju se može sastojati od svega nekoliko pitanja te odgovora na njih. Učenike valja uputiti u samo oblikovanje pitanja te naglasiti da prije samog intervjua oblikuju i zapišu pitanja. Pitanja moraju biti otvorena, a to znači da ih moraju postaviti tako da dobiju što bolji i potpuniji odgovor na njih. Loše postavljeno pitanje: „Je li jabuka dobra za ljudsko zdravlje?“ Dobro postavljeno pitanje: „Zašto je zdravo jesti jabuke?“ Intervju također mogu prvo snimiti, a zatim zvučni zapis pretvoriti u tekst. Ili ako je riječ o dnevniku u digitalnom obliku, snimku jednostavnu mogu ubaciti u PPT prezentaciju ili neki drugi program/alat kojim se služe.
Strip kao zanimljiv i dinamičan medij lijepo bi se uklopio i obogatio učenički dnevnik praćenja rasta i razvoja biljke. Učenici o stripu kao o kronološkom slijedu slika povezanih radnjom uče u okviru medijske kulture u 6. razredu te se upoznaju s osnovnim obilježjima stripa (kadar, oblačići (lik misli, lik govori), pripovjedačev okvir, onomatopeja). Na tragu ovoga, učenicima se može predložiti izrada kratkog humorističnog stripa u nekoliko kadrova u kojima su prikazane, primjerice, muke tužnog limuna koji upija zrake Sunca i silno želi postati sladak kao njegova prijateljica smokva, ali mu to ne nikako ne uspijeva! Ideje i upute za izradu stripa u razrednoj nastavi, ali i u višim razredima pogledajte ovdje.
Učenici viših razreda osnovne škole mogu u svoj dnevnik praćenja uvrstiti mali rječnik u kojemu bi popisali sve nazive za određenu biljku, npr. rajčica, paradajz, pomidor te navesti područja Republike Hrvatske u kojima se pojedini nazivi koriste.
Mogućnosti za oblikovanje dnevnika praćenja su bezbrojne. Aktivnosti i sadržaj valja prilagoditi dobi učenika, njihovom znanju i interesima, ali prvenstveno valja učenicima prepustiti izbor aktivnosti i odabir sadržaja te im pomoći i omogućiti da vlastite ideje pretvore u stvarnost i iskažu svoju kreativnost. Ono na što valja usmjeriti pozornost učenika prilikom izrade samog dnevnika praćenja jest važnost poznavanja hrvatskoga jezika i njegovih jezičnih zakonitosti u životu svakog pojedinca, povezanost književnosti i svakodnevnoga života, potreba za jezičnim izražavanjem i stvaranjem različitih oblika teksta, a to sve znači osvijestiti funkcionalnu stranu znanja u okviru samog predmeta koji nazivamo Hrvatski jezik.
I kada ste tako sve lijepo zapisali, posnimili i zabilježili na standardnome hrvatskom jeziku, prevedimo dnevnik na strani jezik koji učenici uče u školi bilo kao prvi ili drugi strani jezik. I pri prijevodu na strani jezik treba voditi računa o gramatici i pravopisu, ali dakako u skladu sa stupnjem učenja i razinom znanja.
Druga je mogućnost da istodobno vodite i dnevnik praćenja rasta i razvoja biljaka na stranom jeziku te da sve navedene postupke, poput navoda djela, aforizama, recepata i dr. radite usporedo i na stranom jeziku. Pritom osim na jezične zakonitosti treba paziti i na kulturološke razlike, pa se ujedno projektom razvijaju i socijalne vještine, a uključuju se i sastavnice Građanskog odgoja te Osobnog i socijalnog razvoja. I tako učeničke vještine i kompetencije rastu i razvijaju se zajedno s biljkom koju uzgajamo.
Pripremila: Tatjana Ognjenović
