Ukrasiti i obojiti pisanice možemo i namirnicama koje imamo i u vlastitoj kuhinji. Ideje za sasvim posebne pisanice u ovo blagdansko vrijeme, potražite u tekstu koji je priredila Valentina Grubačević, učiteljica likovne kulture.
Proljeće je vrijeme buđenja prirode, lijepog vremena, prvih pupova na krošnji stabala i zelene trave s mirisnim proljetnicama poput visibaba, ljubičica, jaglaca, šafrana ili pokojom tratinčicom. U vrtu nam rastu mladi luk, rotkvice i špinat, a sve su to prvi vjesnici proljeća, ujedno i namirnice koje jedemo u uskrsno vrijeme.
Pisanice su simbol novog života, stoga su vezane uz blagdan Uskrsa kao simbol Isusova uskrsnuća. Običaji uskrsnih blagdana osim uz uskrsnu pletenicu, kuhanu šunku, mladi luk i rotkvice na našem blagdanskom stolu, nezaobilazan dio običaja i veselja su šarene pisanice. Pisanice imamo običaj darivati drugima, ali i „tucati“ se pisanicama kroz igru na blagdanskom stolu gdje je pobjednik onaj čija pisanica ne ostane oštećena. Svaka pisanica je posebna, šarena, crtana u raznim ornamentalnim, biljnim ili životinjskim motivima, a time i boje pisanica simboliziraju određena značenja. Stoga iznimnu pažnju dajemo pisanicama i ukrašavanju, posebice ako ju želimo pokloniti voljenoj ili dragoj osobi.
Tradicija bojanja i šaranja na pisanice seže još u daleku prošlost našega naroda koji je ukrašavao pisanice na raznolike načine.
Poznate su posebne tehnike ukrašavanja - šaranjem voskom, ukrašavanjem biljkama ili slamom, struganja nožićima na crnim pisanicama, no kako kreativnosti nema kraja svake godine pisanice vidimo u novim varijantama.
Najzanimljiviji spoj prirode i običaja možemo vidjeti na pisanicama koje su bojane prirodnim bojama i ukrašene pravim biljkama. Kao i naši stari koji su živjeli puno zdravije uz organsku hranu iz svog vrta, boju za bojanje pisanica također su koristili onu iz svog vrta i to iz biljaka. Određene biljke imaju svojstva bojanja, u ovom slučaju kokošjih jaja koje najčešće koristimo za bojanje pisanica pred Uskrs.
Najpoznatija prirodna boja je ona dobivena iz ljuske crvenog, žutog ili ljubičastog luka. Boja koju iz ljuske dobijemo je smeđa. Listovi špinata također imaju svojstvo bojanja, oni nam daju zelenu boju. Crvenu boju nam daje cikla, dok crveni kupus daje plavu boju! Narančastu boju možemo dobiti od mljevene crvene paprike ili mrkve, a žutu od mljevene kurkume.
Povrće za bojanje najidealnije je uzeti iz vlastitog vrta, utoliko smo sigurni u njegovo podrijetlo jer smo ga sami i uzgojili. Ako nemamo vrt, možemo sve kupiti na lokalnoj tržnici, tada upotrebljavamo svoje iskustvo u prepoznavanju organskih i biološko uzgojenog povrća, kao i samog bilja. Cikla, špinat, luk, peršin za ukrašavanje su puni prirodnih pigmenata za bojanje naših jaja. Može se dogoditi da ipak neko povrće baš i nema dovoljno pigmenta i ne može obojati naše pisanice, možda je problem što nije dovoljno dugo stajalo u boji, a možda je i problem u kvaliteti kupljenog povrća? Svakako, ne brinite, možete vaše jaje uroniti u drugu boju koja vam se pokazala kao odlična i pričekati da se oboji u drugoj boji. Upotrebom jedne boje možemo i stvarati tonove boja, razne teksture boje kao i ukrašavanjem biljkama iz naše okoline.
- Domaća jaja skuhati ih „na tvrdo“.
- Povrće kojim želimo bojati jaja izrezati na komadiće i skuhati svako povrće zasebno u loncu s 300 ml vode (ovisno o količini jaja koje želimo bojati, što više povrća to izražajniji pigment boje).
- Pripremiti razno lišće i cvijeće biljaka kojim želimo ukrašavati naše jaje.
- Pripremiti najlon čarape i konac (najlon čarapu odrežemo na 15tak cm, svežemo koncem na jednom kraju, zatim unutar čarape stavimo jaje s biljkama naslonjenima na ljusci. Svežemo najlon čarapu da izgleda kao bombon za zamatanje i uronimo u boju.)
- Skuhano povrće ocijediti i tekućinu preliti u čašu ili šalicu, svako posebno.
- U svaku čašu staviti po jedno jaje za bojanje (za dobivanje željenog intenziteta boje jaje treba odstajati u boji 24 sata, najbolje u hladnjaku).
- Kada je naše jaje obojalo, obrišemo ga laganim ubrusom i namastimo slaninom ili uljem za ljepši sjaj.
Poznato je da miješajući tri primarne boje (crvena žuta i plava), dobivamo sekundarne boje (zelena, narančasta i ljubičasta). Kod miješanja boja korištenjem biljaka zapravo to i ne funkcionira tako. U bojanju prirodnim bojama pazimo na miješanje boja kroz tonove boja. Primjerice ako želimo dobiti toplu crvenonarančastu, miješati ćemo ciklu s crvenom mljevenom paprikom i kurkumom. Na taj način smo više toplih boja miješali kako bismo dobili razne tonove toplih boja. Ako želimo dobiti svjetliju smeđe-narančastu, nećemo dugo držati jaje u boji ljusaka od luka već puno kraće, kako se boja ne bi zadržala na ljusci i jako potamnila.
Bojanje prirodnim bojama je ujedno i eksperimentiranje sa sastojcima, tonovima boja, miješanjem biljaka i teksturom dobivenom iz boja. Idealno je za djecu i edukaciju o prepoznavanju biljaka koje ćemo staviti na jaja, kao i sam proces izrade.
Ono što je najvažnije je, osim kreativnih uskršnjih pisanica koje smo sami obojali i ukrasili, da je potpuno prirodno i zdravo za nas i za one kojima ćemo pisanicu pokloniti!
