LUTKOLJUBAC
Glumac u čudnoj nekoj pozi
s lutkama živi u slozi.
Uglavnom, gleda im u leđa,
okret mu je fina pređa.
Podrugljiva smijeha, crvena lica,
sve to jer mu je lik-ulizica.
No, za trenutak koji
na ruci mu je druga lutka.
I ona mu dobro stoji,
iako sramežljivo viri iz kutka.
Lutka želi karakterističan hod,
zahtijeva pravilan stas.
A kada pjevati zaželi,
jednostavno uzme glumcu glas.
Tako lutke iznad paravana
pričaju svoje.
A iza paravana – ne zna se tko je!
Božena Delaš
Od 15. do 21. rujna 2018. godine, stanovnici Zagreba te svi njegovi posjetitelji moći će sudjelovati na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka, PIF-u, na kojemu će šest dana moći gledati lutkarske predstave iz različitih zemalja te sa svojim najmlađima prisustvovati mnogobrojnim lutkarskim radionicama. Cilj je programa, kao i samoga festivala, pored starijih, ukazivati i na neke nove dosege i poglede na lutkarsku umjetnost.
Od davnih vremena pa sve do danas lutka ima veliku ulogu u životu svakoga djeteta. Bez nje je djetinjstvo nezamislivo i gotovo svaki odrasli čovjek veže lijepe uspomene uz to razdoblje. Mnogi su svoje lutke izrađivali od različitih materijala, a zatim ih doživljavali kao prijatelja koji je s njima razgovarao, igrao se, išao u goste i štitio ih dok spavaju. Na taj se način, između ostalih, razvilo lutkarstvo kao scenska umjetnost, u mnogočemu slična glumačkom kazalištu, samo što kod lutkarstva postoji posrednik između glumca i publike: lutka. Lutka - igračka potiče dijete na igru, imaginaciju, a lutka - scenski rekvizit polako mu otvara vrata umjetnosti te razvija smisao za dobro, plemenito, moralno, lijepo. Čudesnu moć lutke nad djetetom otkrili su mnogi stručnjaci u radu s djecom jer lutka omogućuje stjecanje novih spoznaja na primjeren način.
U nastavku ćemo pozornost pridati vrstama lutaka od kojih su neke primjerene za rad s djecom.
GINJOL ili lutka rukavica – navlači se na ruku poput rukavice. Obično kažiprst pokreće glavu, a palac i mali prst pokreću lutkine ruke. Karakterizira ju jednostavnost, a djeca ju najviše prihvaćaju jer ju mogu u potpunosti kontrolirati.
ZIJEVALICA – je vrlo slična ginjolu, ali je njezina posebnost u tome što prsti lutkarove ruke otvaraju i zatvaraju lutkina usta. Upotrebljava se kad treba izraziti govor ili kad govor nosi najveću poruku.
LUTKA SJENA – nalazi se između platna i svjetlosti, a svoj život započinje u rukama animatora koji ju pokreće dok gledatelji s druge strane platna uživaju u čarobnoj igri sjena. Ovakve lutke imaju snažan učinak na djecu i predstavljaju velik izazov.
Pod pojmom JAVAJKA podrazumijevaju se sve lutke koje se pokreću i kontroliraju pomoću štapa i žica. Može ih izraditi svako dijete tako da nacrtanu figuru izreže i pričvrsti na štap.
MARIONETA – je svaka lutka koju pokreću konci ili lutke na koncima. Zbog posebnosti izrade i animacije takve su lutke najzahtjevnije, tj. najsloženije od svih lutkarskih formi.
Kao lutka može poslužiti i sve ono čemu djeca žele i mogu dati život, ono čime se svakodnevno igraju, što mogu pokrenuti u svojoj mašti.
Lutku možemo primijeniti gotovo u svim nastavnim predmetima. Ona je izrazito poticajna na satu razrednog odjela. Nezaobilazna je u stjecanju moralnih, etičkih, estetskih, kulturnih, civilizacijskih, tradicijskih, socijalnih i drugih vrijednosti. Izradom lutaka na satu likovne kulture možemo probuditi učenikovu kreativnost i maštu, a na satu hrvatskoga jezika njegovo govorno stvaralaštvo.
U našem repozitoriju donosimo nekoliko zadataka koji vam mogu pomoći u razvoju verbalnih sposobnosti, bogaćenju rječnika, razvijanju logičkoga i smislenoga povezivanja, a u kojima možete upotrijebiti lutke. Napravite ugodno ozračje u razredu uz puno smijeha, pjesama, igri, uključite učenika u aktivan rad, osuvremenite poučavanje i uz malo mašte pružite konkretno iskustvo koje je rezultat smislene aktivnosti učenika.
https://www.profil-klett.hr/repozitorij-materijali/lutka-u-nastavi-hrvatskoga-jezika
Prema: Vukonić-Žunič, J., Delaš, B., Lutkarski medij u školi, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
Županić Benić, M., O lutkama i lutkarstvu, Leykam international, Zagreb, 2009.
