Uoči Europskog dana jezika podsjetimo se koliki je utjecaj imao latinski jezik na razvoj znanosti. Latinski jezik je dugo bio službeni jezik znanosti, a danas se zadržao i u prirodoslovnim i u društvenim pojmovnicima. I ne, nije mrtav jezik. Samo se sakrio kao univerzalan način sporazumijevanja znanstvenika širom svijeta. U članku provjerite koliki je utjecaj imao i na danas dominantan engleski jezik.
U 18. stoljeću ambiciozan švedski znanstvenik, student medicine, proučavao je biljke, životinje i druga bića u medicinske svrhe. Najviše je vremena posvetio botanici te je naučio mnogobrojna latinska imena biljaka koje su zbog svoga kompliciranog naziva zadavale „glavobolju“ drugim znanstvenicima. Vjerojatno ga je to i dovelo do ideje binarne nomenklature na latinskom jeziku koja se i danas koristi. Riječ je o Carlu Linnéu, čiji se inicijali često mogu pronaći pri završetku službenih imena vrsta.
Naše službeno ime i prezime jest Homo sapiens, gdje nam riječ Homo predstavlja ime roda te podsjeća na činjenicu da su u ovoj kategoriji Zemljom hodali preci današnjih ljudi, a sapiens je odlika vrste koja je danas živuća, aktivna te koja proučava ostatak svijeta. Taksonomija spaja i povezuje čitav živi svijet. Tome danas pridonosi i genetika koja donosi nova saznanja o srodnosti i otvara neke nove sistematske ladice.
Može se reći da je latinski jedan stari segment povezanosti onih ljudi koji žele promatrati, proučavati, istraživati i s drugima podijeliti ono što nam priroda nudi i čemu nas uči.
A kao da skriva i poruku o različitim vrstama i doživljaju tih vrsta u prošlosti. Lijepo je vidjeti kako su mnogobrojne vrste dobile nazive, poput tratinčice - „lijepe trajnice“ Bellis perennis L.
Tako Iris može značiti dugu na nebu, u botanici postaje perunika, a u medicini označava šarenicu oka.
„Plemenit i slavan“ lovor (Laurus nobilis L.) skriva nimfu koja je pobjegla od Apolonova zavođenja, a njemu u čast Rimljani su pleli vijence za glave onih koje su cijenili i slavili. Baš kao što se danas slave laureati u znanosti.
Carl Linné ostavio je trajan i značajan pečat u razvoju znanosti, kao i u razvoju filogenetskog stabla, a danas je zbog toga cijenjen u čitavom svijetu. Vrlo vjerojatno bi zaslužio lovorov vijenac u nekom drugom vremenu. Više o njegovom životu i radu možete pogledati na ovoj poveznici.
Kemijsku simboliku koju danas rabimo, predložio je švedski znanstvenik J. J. Berzelius 1814. godine. Za simbol kemijskog elementa uzeo je početno slovo njegova latinskog imena. Za simbole elemenata čija imena počinju istim slovom, početnom je slovu dodao još jedno slovo iz njihova latinskog imena.
Poznato je da je danas engleski preuzeo ulogu lingue france u suvremenom svijetu. No isto je tako zanimljivo da se engleski vokabular sastoji od mnoštva latinizama, neki znanstvenici procjenjuju da je čak 30 posto riječi u engleskome latinskog podrijetla. U članku Latinski i grčki korijeni u engleskom jeziku potražite zanimljive linkove o toj temi.
