“Nužda je majka izuma” poslovična je izreka koja najbolje objašnjava izumiteljsko shvaćanje života.
Toj će izreci nezaobilazno biti pridodana pozornost i na ovogodišnjem Svjetskom danu izumitelja (ili inovatora) koji se tradicionalno održava i obilježava svake godine u većini država svijeta.
Međutim, ovisno o zemlji datum je različit. U Argentini ga slave 29. rujna, danu kada je rođen Laszlo Jozsef Biro, izumitelj kemijske olovke. Dan koji je na španjolskom jeziku poznat kao “Dia del Inventor” obilježava se od 1986. Istodobno u zemljama njemačkoga govornog područja – Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj – datum službenog obilježavanja pomaknut je na 9. studenoga, rođendan Hedy Lamarr, glumice i izumiteljice, koja je tijekom Drugog svjetskog rata otkrila visoko sofisticirani komunikacijski sustav koji je Saveznicima iznimno pomogao u pomorskom ratu na Atlantiku protiv nacističke Njemačke. Inicijativu za taj dan pokrenuo je berlinski izumitelj i poduzetnik Gerhard Muthenthaler.
U Mađarskoj se Dan izumitelja obilježava 13. lipnja na rođendan nobelovca Alberta Szent-Gyorgyja, koji je registrirao svoj nacionalni patetent - sintezu vitamina C još davne 1941. godine. U Sjedinjenim Američkim Državama, posve logično, odabran je datum 11. veljače, rođendan izumitelja Thomasa Alve Edisona, najpoznatijeg kao izumitelja električne žarulje s niti od ugljena, koji je Američkom uredu za patente tijekom svojeg života prijavio ukupno 1093 izuma.
Kao što i samo ime predmnijeva, Svjetski dan izumitelja dan je koji slavi pridonose svih genija sa svih strana svijeta, njihove izume koji su nam omogućili lakši život. Možemo samo zamisliti gdje bismo bili i kako bismo se osjećali da netko nije izumio električnu žarulju, kameru ili računalo.
Zato je Dan izumitelja poseban dan kako bismo zahvalili brojnim hrabrim umovima koji su vidjeli i promišljali mnogo dalje od vremena u kojemu su živjeli i stvarali da bi nama danas olakšali život. Istodobno
Dan izumitelja poticaj je budućim naraštajima da njeguju duh istraživanja i stalnog propitivanja, nadahnuće koje baštine od svojih sjajnih prethodnika s ciljem da put koji je pred njima učine još svjetlijim i uspješnijim.
Svaki je izum započeo u umu pronalazača kao ideja koja, u većini slučajeva, nije odmah bila prepoznata od drugih i, u pravilu, što je ideja bila neobičnija, to je više izumitelj bio ismijavan. Primjerice, prvi su automobili bili bučni i oko njih se širio neugodan miris, pa im je malo tko davao izglede za budući upjeh. Isto tako, prva računala nam nisu olakšala život ali neovisno o tome dobre ideje se uvijek probiju i pronađu put za ostvarenje unatoč otporima i podsmijehu.
Svako je dijete umjetnik. Problem je samo ostati umjetnikom kada se odraste.
Pablo Picasso
Samo zato što manje znaju o svijetu oko sebe ne znači da djeca nemaju ideje za praktične i uporabljive izume. Dapače, mnogi se slažu da djeca mogu više i obuhvatnije zamišljati od odraslih.
Zapravo postoji mnoštvo stvari u kojima uživamo, a koje su izumila djeca ili tinejdžeri. Upravo zato pokrenuto je u SAD-u obilježavanje Dana djece izumitelja u čast proslave svih dječaka i djevojčica koji su se usudili pronaći bolja rješenja za lakši život svih nas.
Datum 17. siječnja, kada se obilježava taj dan, nije nasumično odabran. Toga se dana, naime, svake godine slavi obljetnica rođenja sveznadara, političara i, što je posebice važno, djeteta-izumitelja Benjamina Franklina.
Većini ljudi nije poznato da je 12-godišnji Benjamin Franklin prvi na svijetu izumio peraje za plivanje što ga je učinilo velikim uzorom za svako dijete koje sanja izumiti nešto što nitko prije još nije vidio. Tijekom stoljeća druga su djeca izumila mnoštvo stvari koje koristimo i danas kao što su lizalica, trampolin i štitnici za uši.
Vjerojatno jedna od najdojmljivih stvari koju je izumilo dijete svakako je tzv. Brailleovo pismo (braica) – sustav pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, kojeg je 1824. godine osmislio Louis Braille. Izgubivši vid u tragičnom događaju kada je imao svega tri godine, Braille je proveo svoje rane tinejdžerske godine razvijajući novi jezik dok se školovao na Nacionalnom institutu za slijepe osobe u Parizu. Gotovo dva stoljeća poslije američki tinejdžer Ryan Patterson također je unaprijedio živote osoba s invaliditetom uz pomoć svojeg izuma – rukavice s posebnim senzorima koji prevode pokrete ruku američkog znakovnog jezika u pisane riječi na digitalnom zaslonu.
Dječji se umovi, za razliku od umova odraslih, ne brinu mnogo o tome što je moguće, a što nije. Katkada je samo uvjerenje da je nešto moguće napraviti dovoljno da se to i napravi. Danas više od pola milijuna djece diljem svijeta svakodnevno iznalazi nove gadgete i igrice. Ti nam izumi čine život lakšim i – zabavnijim.
Duga je i slavna povijest hrvatskih izumitelja koji su svojim izumima pridonijeli boljitku čovječanstva. Od Fausta Vrančića, izumitelja padobrana do diljem svijeta poznatog Nikole Tesle zaslužnog za brojne izume, spomenimo samo izmjeničnu struju. Tu je i Ivan Lupis (izumitelj torpeda), Franjo Hanaman (električna žarulja s metalnom niti), Slavoljub Penkala (automatska mehanička olovka i nalivpero s čvrstom tintom), Ivan Vučetić (daktiloskopija), Franjo Kajfež (apaurin), Tomislav Uzelac (MP3 player), Marin Soljačić (bežični prijenos električne energije) te brojni drugi hrvatski izumitelji i izumiteljice sa svojim vrijednim inovativnim prinosima.
Prvo udruženje inovatora u Hrvatskoj na nacionalnoj razini osnovano je u Zagrebu 1957. godine. Udruženje inovatora tada je djelovalo pod okriljem Narodne tehnike Hrvatske, koja je osnovana u Zagrebu 1946. i koja je bila preteča današnje Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK).
Hrvatska zajednica tehničke kulture krovna je organizacija Udruge inovatora Hrvatske (UIH), koja okuplja više od 1500 članova.
Udruga inovatora Hrvatske član je Svjetske federacije nacionalnih organizacija inovatora (International Federation of Inventor’s Associations – IFIA) i Europskog udruženja inovatora (Association of European inventors - AEI).
Hrvatski izumitelji okupljeni u Udruzi inovatora Hrvatske, koja se na međunarodnim manifestacijama - izložbama i sajmovima - redovito predstavlja selekcijom odabranih inovacija, ostvarili su dosad iznimno zapažene rezultate.
Usto, Udruga inovatora Hrvatske svake godine raspisuje javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu godišnje nagrade “Inovacija godine”. Dobitnik Nagrade javno se objavljuje i proglašava na svečanosti dodjele nagrade u prigodi Dana hrvatskih inovatora (1. listopada).
Pripremio: Omer Rak