Hidroponski uzgoj božićne pšenice | Profil Klett

10. prosinac 2018.

Hidroponski uzgoj božićne pšenice

Autor: Uredništvo STEM područja

 

Tradicionalno se na blagdan svete Lucije, 13. prosinca, sije pšenica koja će ukrašavati božićni stol. U samo 12 dana pšenica bi trebala proklijati te izrasti gusta i visoka, kako bi nadolazeća godina bila uspješna i plodna.
Sigurno postoje i neke tajne velikih majstora kako uzgojiti najkvalitetniju i najbrže rastuću pšenicu. 
Možda i vi imate neku svoju.

 

Hidroponski uzgoj pšenice

Početkom ove godine australski su istraživači u prestižnom znanstvenom časopisu Nature, otkrili prvu tehniku u svijetu brzog uzgoja visokokvalitetne pšenice (ali i drugih biljaka) u kontroliranim uvjetima. Potaknuti istraživanjima o proizvodnji hrane u svemiru koje godinama provodi NASA, došli su do zapanjujućih rezultata - prinos pšenice povećan je tri puta, a moguće je dobiti čak šest generacija pšenice u jednoj godini, u suprotnosti sa samo jednom generacijom u prirodi. 
Ovo su postigli korištenjem posebno prilagođenih LED lampi s određenim dijelovima spektra ili valne duljine, koji potiču fotosintezu ili proizvodnju plodova, odnosno prinos, te simuliraju „vječni dan“, tako da je cijeli proces rasta i razvoja plodova znatno ubrzan.

 

Budući da se predviđa da će se do 2050. godine čovječanstvo povećati za oko dvije milijarde ljudi, brza kontrolirana i učinkovita proizvodnja hrane mogla bi biti pitanje opstanka. 
Zato ove godine naša sadnja pšenice ne mora biti samo tradicija.
Ona može biti naš prvi uzgoj hrane. Prilika za učenje o utjecaju svjetlosti, vode, temperature i ostalih uvjeta na rast i razvoj biljaka.
Ona može biti istraživački pokus ili natjecanje. U kojim će uvjetima i na koji način pšenica rasti brže i kvalitetnije?
Osnova ovakve proizvodnje hrane je tzv. hidroponski uzgoj (grč. hydro = voda; ponos = rad, posao). To je uzgoj biljaka bez tla, na inertnim supstratima ili bez njih. Poznat je još iz 1920. godine, ali izuzetno značajan tek u novije vrijeme kada se pojavljuju globalni problemi proizvodnje i potrošnje hrane, ali i istraživanja vezana za boravak ljudi u svemiru.
Ističu se mnoge prednosti hidroponskog uzgoja u odnosu na proizvodnju na „otvorenom“: optimalna pH vrijednost, kontrolirani uvjeti, smanjena potrošnja vode, predvidljiv prinos, nema štetnika i bolesti. Glavni je cilj osigurati svakoj biljnoj vrsti u određenoj fazi rasta potrebnu količinu hranjiva i optimalne mikroklimatske uvjete radi postizanja maksimalnih prinosa.
U nedostatku prostora zanimljivi su i vertikalni hidroponski vrtovi, posebno na balkonima i terasama u urbanim sredinama.
Ili u razredu?

Božićni STEM projekt

Hidroponski uzgoj pšenice može biti vaš ovogodišnji Božićni STEM projekt
Malo je potrebno. Sjemenke pšenice trebalo bi prvo pustiti da nabubre nekoliko sati u vodi, a zatim ih u tankom sloju posložiti na dno neke metalne ili plastične plitke posude. Dobro je da posuda ima rupice za otjecanje viška vode. Najvažnije je zatim redovito zalijevati i pratiti rast pšenice. Kao istraživački rad može se postaviti ovisnost rasta pšenice o mnogim faktorima, primjerice:
- položaj s više i manje svjetla ili različitim vrstama svjetala
- zalijevanje čistom vodom ili nekim dodatcima (kao npr. gnojivo ili onečišćivači) 
- posude na različitim temperaturama
- utjecaj elektromagnetskog zračenja, zagađenja zraka ili sl.

Pratiti klijanje i rast možete i snimajući, korištenjem aplikacije Stop Motion Studio, kako biste dobili kratki film koji prikazuje ubrzano klijanje i rast Vaših sjemenki.
Mjerenje visine stabljika u različitim uvjetima u vremenu može se prikazati grafički, korištenjem alata Meta-Chart koji vizualno jasno i atraktivno prikazuje rezultate.

U okviru nastave ovaj prijedlog spoja tradicije i suvremenih potreba u obliku nastavne aktivnosti mogao bi se povezati s temama klijanja sjemenki, fotosinteze, životnih uvjeta u okolišu, problema proizvodnje i potrošnje hrane i slično.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Kako izvoditi problemsku nastavu primjenom IKT-a

Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Zato učenici nerijetko zaboravljaju mnogo od naučenog.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja